Rezultati pretrage

Kako funkcioniraju programi za provjeru GPT i AI alata, za što se GPT smije koristiti u izradu, i je li GPT tekst plagijat - pročitajte u nastavku. Ovaj tekst je 6. cjelina vodiča kako u 7 koraka do gotovog akademskog rada. Disclamer: koristimo li GPT i zašto pišemo o GPT-u? Cilj je odgovoriti na najčešća pitanja dok pišete rad, a GPT je danas vrlo aktualno pitanje. Ne preporučamo izradu rada sa GPT-em. GPT i drugi ai generatori teksta su alat, a ne rješenje. Struktura ovog teksta: 6.      KORIŠTENJE AI ALATA U IZRADI AKADEMSKOG RADA 6.1.   Što je ChatGPT i kako generira tekst [2024] 6.2.   GPT tehnike za izradu akademskog rada 6.2.1.      Za što se GPT smije koristiti u izradi 6.2.2.      Svrha literature, citiranja i kvaliteta rada 6.3.   ChatGPT zašto ga ne koristiti u akademskom radu 6.4.   Kako od GPT-a dobiti upotrebljivi tekst koji smijete citirati 6.5.   Etika – je li GPT plagijat 6.6.   Programi za provjeru GPT plagijata 6.7.   Zaključak   Neke podnaslove smo detaljnije obradili na nekom drugom tekstu pa vam kroz cijeli tekst povremeno ostavimo naputak gdje se još govori o toj temi. 6.1.   Što je ChatGPT i kako generira tekst [2024]   Ovu temu smo detaljnije obradili u tekstu   što je GPT i kako generira tekst , u kontekstu izrade akademskih radova. Spomenuli smo i besplatnu i plaćenu verziju, a više o tokenima (ograničenju unosa podataka) pročitajte u tekstu   GPT zašto ga ne koristiti u izradi akademskog rada  ili se javite na mail da vam odgovorimo na pitanjna i/ili pošaljemo PDF sa svim glavnim i popratnim sadržajem web stranice na jednom mjestu u obliku GUIDE-a za samostalnu izradu akademskih radova.   6.2.   GPT tehnike za izradu akademskog rada   Je li ChatGPT najbolji alat za pisanje seminara, završnih i diplomskih radova? Trenutno da. Može ga se koristiti ili samostalno ili zajedno sa nekim drugim ai alatima za tekst da bi se poboljšala kvaliteta tog teksta u akademskom radu. ( Disclaimer : ne zaboravite mane korištenja, te da ga je bolje koristiti kao alat nego rješenje.) Iako nudi i premium verziju, trenutna besplatna verzija može biti od velike pomoći u pisanju. OpenAI je ograničio broj upita koji možete postaviti u besplatnoj verziji pa bi vam Premium verzija ipak mogla više pomoći da brže i jednostavnije napišete rad. Ako ga ne planirate puno koristiti, bit će vam super besplatna verzija. Dolje u tekstu ćemo objasniti kako se GPT ne smije koristiti u izradi, koje su mu mane, i kako zaobići te mane.   6.2.1.      Za što se GPT smije koristiti u izradi   Ako pišete seminar, završni ili diplomski evo kako se GPT može koristiti ne da generira tekst nego da vam pomogne da budete brži i efikasniji. Dakle može pomoći: u izboru teme za akademski rad, za pomoć u sastavljanju sadržaja akademskog rada, za sažimanje velikih tekstova i izvlačenje zaključka, za interpretiranje dijelova literature koji vam nisu jasni, za prijedlog o čemu biste još mogli pisati ako zapnete, za organiziranje informacija i podataka unutar tablice / slike, za generiranje tablice / slike, da vas vodi korak po korak kako nešto napraviti, npr. u excelu, i još mnogo toga. Uskoro ćemo za svaku ovu metodu napisati zaseban tekst. U svemu tome je važno da mu se postavi konkretan upit sa svim informacija koje mu trebaju da vam napiše odgovor koji tražite.   6.2.2.      Svrha literature, citiranja i kvaliteta rada   Jedan od načina da lakše i brže  napravite svoj akademski rad je da na tekst akademskog rada gledate kao 'mišljenje drugih autora' o temi koju vi obrađujete , a ne kao zadatak da što više teksta skupite na jedno mjesto i u fusnotu stavite odakle ste ga uzeli. Tada na GPT nećete gledati kao na tekst za koji morate skužiti odakle ga je preuzeo, nego kao alat koji vam može pomoći obraditi tekst koji već imate (od tog nekog drugog autora). Jednostavno, cilj rada je obraditi neku temu, odnoson svrha akademskog rada je napraviti pregled postojećih (relevantnih) istraživanja, a relevantna istraživanja su ona koja su povezana sa vašom temom. Prema tome svrha citiranja (navođenja literature) nije dokazati da niste plagirali, nego pokazati tko tvrdi to što ste napisali. Često se prilikom pisanja uzme tekst odakle se ne smije, a onda traži kojeg autora da se stavi kao izvor. To je pogrešno, oduzima previše vremena, narušava kvalitetu rada, jako je time-consuming , a međuostalom razlog za proglašenje rada plagijatom.   6.3.   ChatGPT zašto ga ne koristiti u akademskom radu Napisali smo tekst gdje detaljno objašnjvamo zašto ne koristiti ChatGTP u izradi akademskog rada  gdje objašnjavamo sve njegove mane. Zbog tehnologije kojom generira tekst ima prepoznatljivi stil pisanja, može dati pogrešne odgovore, i ima neprovjerene izvore podataka. Odnosno, kad bi se GPT smio koristiti u akademskom radu, tekst koji biste dobili se ne bi mogao koristiti jer ne znate autora i stoga ne možete provjeriti informacije. Više o tome pročitajte u tekstu na linku.   6.4.   Kako od GPT-a dobiti upotrebljivi tekst koji smijete citirati Također smo detaljno obradili kako dobiti tekst koji se smije koristiti u akademskom radu , a struktura teksta se sastoji od: Zašto i kako citiramo relevantnu  literaturu u akademskom radu? Koji tekst GPT-a se smije citirati u akademskom radu? Metoda kako znati autora za GPT tekst i upotrijebiti taj tekst Je li tekst ChatGPT-a plagijat? To je tehnika kojom bi se uz GPT mogao napisati cijeli rad. GPT ima svoje mane, a ovom tehnikom te mane možete pokušati  zaobiči. No ponavljamo, izgubili biste puno vremena na eliminaciju svih mana i ograničenja GPT-a te je brže i jednostavnije da ga koristite kao pomoć, a ne rješenje. Evo u kratkim crtama kako od ChatGPT-a dobiti tekst kojem znate autora: pronaći literaturu, uploada-ti ili copy-pasteati tekst od 1 ili više autora u GPT query, reći mu kako točno želite da piše tekst (u odlomcima, sa navođenjem literature, akademskim stilom pisanja, i sl.), provjeriti ima li poštapalica i prepričati tekst svojim riječima te navesti autora. Više o ovoj tehnici na gornjem linku. P.S. To se ne može raditi zbog ograničenja korištenja GPT-a (broj znakova) u sesiji. (Dislaimer: ne obećajemo da će vam rad biti kvalitetan +  možda bude odbijen zbog plagiranja čak i sa ovom tehnikom. Mi ga koristimo da ne moramo ručno prepisivati tablicu, ili ako nam treba interpretirati neke statističke podatke.)   6.5.   Etika – je li GPT plagijat   Je li važno jeste li vi napisali tekst iz glave ili ga je napisala umjetna inteligencija iz svoje 'glave', a da ju pritom ne morate citirati? Odnosno smatra li se plagijatom ako se ne može prepoznati odakle ste uzeli tekst koji niste sami napisali? To moralno / etičko pitanje ostavljamo vama da odgovori svatko za sebe. Ako se pita visokoškolske ustanove, vrijedi sljedeće. Iako je tekst je ispravno citiran te iako se ne primjeti da je taj posao obavio GPT ili neki drugi ai, rad je plagijat, ali neće biti proglašen plagijatom. Zato postoje programi za provjeru tradicionalnih i ai plagijata kako bi što preciznije mogli detektirati plagijat. Prema tome, korištenje ai-a, kupnja radova, i korištenje tuđih radova bez navođenja izvora se smatra plagiranjem. Što se tiče GPT-a, ako znate autora i koristite ChatGPT da izvede zaključak od par rečenica za taj tekst, te sve dok se ne primjeti da vi niste napisali taj zaključak, tekst nije plagijat. (Iako vi znate da je.) Plagijat je ako nemate literaturu i materijale za izradu akademskog rada pa ga pitate da vam on da neku definiciju ili nekoliko odlomaka teksta, i to predstavite kao svoje. Također je plagijat ako znate autore i želite da GPT od toga sastavi tekst. Bez drugih autora, GPT će dati neke svoje podatke i tvrdnje, ali vi ih ne možete staviti u rad bez da stavite odakle ste preuzeli taj tekst jer sve tvrdnje u akademskom radu moraju biti potkrijepljene. Ako se držite pravila i savjeta za korištenje ChatGPT-a koje smo vam gore naveli, možete si olakšati pisanje. Koristite ga kao alat, a ne rješenje.   Ako čitate ovaj tekst vjerojatno ste ili u fazi planiranja izrade ili u fazi pisanja akademskog rada. Možda vas zanima kako smisliti temu na temelju dostupne literature sa znanstvenih portala, kako pretraživati znanstvene portale, te kako u istom koraku smisliti sadržaj (strukturu) akademskog rada i istraživanje. Sve to pročitajte ovdje .   6.6.   Programi za provjeru GPT plagijata Ovdje  smo dali detaljniji pregled programa za provjeru GPT i/ili AI plagijata, opisali kako ai detektori funkcioniraju i naveli ograničenja prilikom detekcije ai plagijata. Ukratko, programi za provjeru ai i/ili GPT plagijata su: OpenAI Text Classifier GPTZero Copyleaks Turnitin Writer.com  AI Content Detector Originality.ai Hive Moderation AI Content Detector, i dr. a više pročitajte na linku.   6.7.   Zaključak   GPT je najbolji ai alat za generiranje teksta koji trenutno postoji – ali ga treba koristiti kao alat za pomaganje  u pisanju tekstova. Odnosno kao " alat, a ne kao rješenje " da sam napiše cijeli akademski rad a vi samo copy-pasteate.  Kao izrađivači akademskih radova znamo da je nekada jednostavnije napraviti novi rad nego prepravljati postojeći. Isto vrijedi u slučaju korištenja Chat GPT-a. Uz to, ako ćete ga koristiti za izradu cijelog rada/teksta, na kraju nećete znati odakle je GPT preuzeo tekst čime riskirate da vam akademski rad bude odbijen zbog plagijata. Zaključno, ChatGPT ne donosi zaključke nego pretpostavlja  odgovarajuče riječi čak i kad mu damo izvor odakle da uzme tekst. Nikada ne znamo je li konstrukciju rečenice smislio uz pomoću rada nekog drugog autora. Istina je da je uspješan u svom radu, no nije pouzdan . Ovo je bio 6. od 7 koraka do gotovog akademskog rada. Slijedi korak 7. Tehničko postavljanje word dokumenta. Cijeli vodič od 7 koraka do gotovog akademskog rada se sastoji od cjelina: 1.        Literaturom do teme i strukture 2.        Smišljanje i odabir teme 3.        Prikupljanje literature i materijala 4.        Izrada strukture rada 5.      Pisanje teorijskog i praktičnog dijela rada 6.      Korištenje AI alata u izradi akademskih radova 7.      Tehničko postavljanje word dokumenta za akademski rad   Preuzimanje svih cjelina i podnaslova Guidea - PDF download . Naručivanje akademskog rada preko kontakt forme (dolje) ili na akra.akademski.radovi@gmail.com

Ako znate koje su mane GPT-a možda ćete znati kako ih izbjeći. Kako god bilo, programi za provjeru ai plagijata mogu prepoznati je li GPT napisao neki tekst. Više u nastavku. Ovaj tekst je dio 6. cjeline vodiča kako u 7 koraka do gotovog akademskog rada. Disclamer: koristimo li GPT i zašto pišemo o GPT-u? Cilj je odgovoriti na najčešća pitanja dok pišete rad, a GPT je danas vrlo aktualno pitanje. Ne preporučamo izradu rada sa GPT-em. GPT i drugi ai generatori teksta su alat, a ne rješenje. Struktura teksta se sastoji od: 1.      Zašto i kako citiramo relevantnu  literaturu u akademskom radu? 2.      Koji tekst GPT-a se smije citirati u akademskom radu? 3.      Metoda kako znati autora za GPT tekst i upotrijebiti taj tekst 4.       Je li tekst ChatGPT-a plagijat? Neke podnaslove smo detaljnije obradili na nekom drugom tekstu pa vam kroz cijeli tekst povremeno ostavimo naputak gdje se još govori o toj temi. Zašto i kako citiramo relevantnu literaturu u akademskom radu? Podsjećamo da je cilj akademskog rada putem teksta drugih autora iznjeti problem koji se istražuje (teorijski dio). Radovi tih autora moraju biti relevantni  – ne smije se koristiti wikipedija, news portali i sl. (cjelina 1., točka 1.3.3. kvaliteta izvora i 1.3.4. nedozvoljeni izvori literature). Pritom, važno je znati da se u akademskom radu ne smije jedan autor koristiti za cijelu stranicu ili više stranica, nego korištenje autora mora biti raznovrsno. Tekst drugih autora služi da vam pomogne obraditi vašu temu, a ne da vaše stranice služe da se prikaže o čemu je neki drugi autor pisao. Uz to, rad ćete brže napraviti ako odmah koristite literaturu koju imate, UMJESTO da koristite nedozvoljene izvore, a zatim ih pokušavate potkrijepiti nekim random autorom. Ako se mučite sa pronalaskom stručne literature bacite oko na cjelinu 3. Prikupljanje literature i materijala , točka 3.1. Koji tekst GPT-a se smije citirati u akademskom radu? Zbog načina na koji ChatAI generira tekst (ne znate autora i kako slaže rečenice), njegov tekst se ne može koristiti u izradi akademskog rada. No, ako znate tko je autor  i ako prepričate njegov tekst da znate odakle je isti uzeo, tada biste ga mogli koristiti za pisanje rada. Metoda kako znati autora za GPT tekst Stranica Linkversity ima primjer kako mu dati upute i koristiti ga za izradu cijelog rada. (slika dolje) Ukratko, potrebno je dati mu tekstove više autora, reći mu kako i što želite da napravi s tim tekstom, promijeniti rečeničnu konstrukciju, te navesti izvore odakle su informacije preuzete.   Izvor: Linversity (2024) Kako na ispravan način upisati zadatak?, preuzeto sa: https://linkversity.hr/blog/kako-koristiti-chat-gpt-za-pisanje-seminarskih-radova-i-eseja/  (07.09.2024.) U tehnici ovog autora je najvažnije da mu se zadatak postavi konkretno, kako bi znao kako točno vaš mora izgledati tekst vašeg akademskog rada. Zatim biste mu dali tekst iz literature za koju znate autora (npr. par odlomaka iz nekoliko stručnih članaka), i rekli neka taj tekst iskoristi za pisanje vašeg teksta, te neka pored svake rečenice/odlomka napiše odakle je preuzeto. I ne, ne treba vam napisati 'ok' da biste znali da je razumio. Razumio je. Stoga GPT-u treba dati tekstove od više autora istovremeno, sa napomenom koji tekst je od kojeg autora, te zatim uputu što da radi sa tim tekstovima. Zbog ograničenja u tokenima / sesiji / broju znakova, ako uploadate 1 PDF dokument i GPT vam napravi 1-2 stranice teksta, morate čekati nekoliko sati da biste ga opet mogli koristiti. Tako za svaki podnaslov, odnosno stranicu. Više o tokenima također možete pročitati u tekstu  ChatGPT zašto ga ne koristiti u akademskom radu , podnaslov Ograničenje u upisu znakova, kao i o manama i ograničenjima GPT-a u izradi akademskih radova.   Je li tekst ChatGPT-a plagijat Ako ga obradite na način koji smo ovdje opisali, nije. U ovom slučaju se zna autor, te je GPT napravio što bi i vi, ali u manje vremena. Ovako dobiven tekst bi trebali prepričati drugim riječima da se ne primjeti rečenična konstrukcija specifična za GPT. Dakle nije plagijat, ALI ono što se ne smije  je da se generira tekst uz pomoć ai-a, a tek onda traži koji izvor bi mogli staviti da dokaže tu tvrdnju! To je jako kažnjivo, i rad može biti odbijen zbog plagiranja. Mi GPT koristimo da nam napravi tablice da ih ne moramo sami prepisivati (jer tablice ne smiju biti u obliku slike nego baš umetnute tablice koje autor samostalno prepiše), te da nam objasni ako nam nešto nije jasno. Više o metodama korištenja GPT-a za ubrzavanje izrade ćemo obraditi uskoro.   Ovo je bio dio 6-og od 7 koraka do gotovog akademskog rada: Korištenje AI alata u izradi akademskih radova. Cijeli vodič od 7 koraka do gotovog akademskog rada se sastoji od cjelina: 1.        Literaturom do teme i strukture 2.        Smišljanje i odabir teme 3.        Prikupljanje literature i materijala 4.        Izrada strukture rada 5.      Pisanje teorijskog i praktičnog dijela rada 6.      Korištenje AI alata u izradi akademskih radova 7.      Tehničko postavljanje word dokumenta za akademski rad   Preuzimanje svih cjelina i podnaslova Guidea - PDF download . Naručivanje akademskog rada preko kontakt forme (dolje) ili na akra.akademski.radovi@gmail.com

Kako osmisliti strukturu za teorijski i za praktični dio? Jeste li znali da prije pisanja možete isplanirati koliko će koji podnaslov imati stranica, da se ne bi za neki podnslov raspisali previše, a neki premalo? Više u nastavku. Ovaj tekst je 4. cjelina vodiča kako u 7 koraka do gotovog akademskog rada. Struktura ovog teksta: 4.      IZRADA STRUKTURE RADA 4.1.     Kako izgleda struktura završnog ili diplomskog rada 4.2.   Kako osmisliti strukturu akademskog rada 4.2.1.      Podjela teme na manje dijelove 4.2.2.      Kostur sadržaja [PRIMJER] 4.2.3.      Naslovi drugih autora su nazivi vaših cjelina 4.3.   Planiranje broja stranica po podnaslovima 4.4.   Kako isplanirati istraživanje u akademskom radu 4.5.   Kako isplanirati strukturu empirijskog dijela rada [PRIMJER] Neke podnaslove smo detaljnije obradili na nekom drugom tekstu pa vam kroz cijeli tekst povremeno ostavimo naputak gdje se još govori o toj temi. Smišljanje podnaslova strukture akademskog rada je usko vezano uz pronalazak literature i planiranje teme, te planiranje praktičnog dijela rada odnosno istraživanje. Mi sve to radimo u jednom koraku, pa smo napravili odvojen tekst samo za to, i tu temu obrađujemo u tekstu Literaturom do teme i strukture akademskog rada . U toj cjelini smo u točki 1.4. opisali kako od literature do strukture. U zadnjoj točki teksta pred vama dajemo konkretan primjer kako izgleda kostur (struktura) praktičnog dijela akademskog rada sa objašnjenjem što pisati u metodologiji, rezultatima istraživanja, interpretaciji, i sl. U ovom tekstu ćemo razraditi taktiku i pravila za izradu cijele strukture akademskog rada (tzv. koncepta), i uputiti vas na druge tekstove gdje neke dijelove možete dodatno istražiti.   4.1.   Kako izgleda struktura završnog ili diplomskog rada U suštini, struktura akademskog rada se sastoji od teorije i prakse. Svaki rad ima teorijsko istraživanje (pregled literature na danu temu), a neki radovi i praktični dio (koji može biti empirijski ali i ne mora. Ovdje smo pisali koja je razlika u vrstama istraživanja  (teorijsko, praktično, empirijsko), točka 5.3. i 5.4., pisanje teorijskog i praktičnog dijela. Struktura završnog i diplomskog rada se sastoji od teorije (koja ima 3 točke) i praktičnog dijela. Teorijski dio se sastoji od teorijskog pregleda prve teme, teorijskog pregleda druge teme, i zatim teorijskog pregleda odnosa te dvije teme. Što napraviti kada se tema sastoji od više podtema (npr. odnos između dvije pojave), kako podijeliti temu na manje dijelove da biste znali kako će izgledati struktura rada, i kako pronaći literaturu za sve podteme u strukturi pročitajte u tekstu pred vama te   u cjelini 1 .,  točke 1.3. provjera dostupnosti literature i 1.4. od literature do strukture rada.   4.2.   Kako osmisliti strukturu akademskog rada Struktura se radi tako da se teme podjele na manje dijelove, i onda po njima pretražuje literatura na znanstvenim portalima ( jednostavnim tehnikama za brzo pretraživanje ciljane teme , točka 3.1.2.). Jedan od načina je da se od podnaslova drugih autora mogu napraviti podnaslovi za vaš rad. Pritom se pregleda čime su se bavila druga istraživanja, i planira se vaš istraživački dio (da imate otprilike sliku u glavi kako bi istraživački izgledao). Više o izradi strukture praktičnog dijela rada u nastavku, ili u cjelini 5. Pisanje teorijskog i praktičnog dijela rada  gdje pišemo kako osmisliti i provesti istraživanje, točke 5.3. – 5.7.   Slijedi planiranje broja stranica u radu, tj. koliko stranica će ići za koji podnaslov.   4.2.1.      Podjela teme na manje dijelove U točki 1.3.1 .  i 2.5.2 . pišemo detaljnije o podjeli teme na manje dijelove pri smišljanju teme rada, te u točki o 1.4.1. podjeli teme pri izradi strukture (sadržaja) rada. U svrhu smišljanja strukture akademskog rada, ukratko ćemo navesti da bi dok predlažete temu mentoru već trebali otprilike znati kako bi sadržaj izgledao. Ako ne znate kako bi sadržaj izgledao, ne možete znati imate li dovoljno literature za podteme jer još ne znate o čemu ćete sve morati pisati. Zaključak u tom tekstu je da bez literature ne možete napraviti sadržaj jer ne znate o čemu da uopće pišete, i zato treba prvo podijeliti temu na manje dijelove, i vidjeti ima li za sve te dijelove dovoljno literature. Jednom kad ste podijelili temu (postupak opisan na linku), znat ćete kako izgleda vaš sadržaj odnosno podnaslovi. Ukratko, ako je tema računovodstvena politika u proizvodnji jabuka, tema se dijeli na računovodstvenu politiku i proizvodnju jabuka. Zatim se dijeli još dublje: računovodstvo (definicija, svrha/cilj, računovodstvena politika), proizvodnja (općenito o proizvodnji, specifičnosti/vrste, specifičnosti proizvodnje jabuka). Zatim se traže materijali od kompleksnijeg dijela prema jednostavnom, npr. računovodstvena politika i proizvodnjja jabuka. U drugim radovima će prije nego opišu te dvije teme, usput definirati i opisati svrhu i ciljeve. Ako nema materijala, znači da nećete imati materijala za svaku podtemu u sadržaju. U tom tekstu smo već opisali i formulu za podjelu teme i izradu sadržaja, no ukratko: sadržaj mora imati tema1, tema2, teorijski dio koji istražuje odnos te dvije teme, praktični dio. 4.2.2.      Kostur sadržaja [PRIMJER] Da biste napravili sadržaj (koncept) akademskog rada, dok istražujete literaturu (prije nego temu predložite mentoru), možete pogledati kako su drugi autori napravili koncept svog rada dok su istraživali temu koja vas zanima. Primjerice, možda su prije pisanja o računovodstvenoj politici u proizvodnji, u prvom dijelu teorije pod ''računovodstvena politika'' detaljnije obradili podnaslov pod nazivom računovodstvena politika u proizvodnji. Znate da za to imate materijala i da je to važno spomenuti jer su se i drugi potrudili oko toga, pa to može biti znak da bi bilo korisno tu cjelinu uključiti u vaš rad. Vaš sadržaj onda ima: UVOD RAČUNOVODSTVENA POLITIKA PROIZVODNJA RAČUNOVODSTVENA POLITIKA U PROIZVODNJI PRAKTIČNI DIO ZAKLJUČAK To je kostur svakog sadržaja svakog akademskog rada. Više o ovome pročitajte u nastavku ili u cjelini 2. Smišljanje i odabir teme , točka 2.5.1.   4.2.3.      Naslovi drugih autora su nazivi vaših cjelina [PRIMJER] Naslovi drugih autora mogu biti vaše podteme/podcjeline ovim glavnim cjelinama. Ako je netko pisao o proizvodnji i računovodstvo pod temom ''Evidencija amortizacije u proizvodnim poduzećima'', možete taj rad koristiti u vašem podnaslovu 4.1. Specifičnosti amortizacije u proizvodnom poduzeću, a to će biti teorijski pregled predmeta istraživanja kojeg ćete obraditi u sljedećoj cjelini. Primjera radi, navedno je glavni kostur kako izgleda struktura (kostur) rada, ali nazivi cjelina moraju biti konkretniji. Svaki sljedeći naslov mora detaljnije istraživati ono što će se istražiti u praktičnom dijelu. Primjer na slici.   Za detalje o tome kako smisliti strukturu svakako bacite oko na članak koji smo spomenuli jer je tamo linkovima povezan sav drugi sadržaj koji bi vam mogao trebati. Tamo se nalazi sve što vas može zanimati na jednom mjestu, i od tog teksta možete dalje istraživati sadržaj stranice. Iz primjera koji je dan na prethodnoj slici, temu smo podijeliti na više cjelina, a zatim na još nekoliko. Kada se traže materijali za podteme u strukturi rada, traže se od točke 4. (Računovodstvena politika u proizvodnom poduzeću), koristeći metode za pretraživanje znanstvenih portala (točka 3.1.2. u tekstu Kako pretraživati znanstvene portale ), a materijali koje dobijete će u sebi već sadržavati definicije računovodstva, svrhu i ciljeve, računovodstvenu politiku, računovodstvenu politiku u proizvodnom poduzeću, te rečunovodstvo u proizvodnom poduzeću – što vam treba za prvi dio teorije. Upravo ste uštedjeli vrijeme na traženju definicija. Ako ste pročitali trikove za brže pisanje rada  znat ćete da cijeli popis literature možete napraviti u manje od minutu, i u 3 klika zamijeniti jednu riječ ili grešku u cijelom dokumentu.   4.3.   Planiranje broja stranica po podnaslovima   Kad imate sadržaj i znate koliko stranica mora imati vaš rad, možete planirati koliko teksta će vam trebati za koji dio rada. Korisno je da se unaprijed isplanira koliko stranica će imati koji podnaslov, da ne bi za jedan naslov treće razine imali 8 stranica, a za naslov druge razine dvije rečenice. Ako pišete završni rad i trebate imati 35 stranica od uvoda do zaključka, stranice planirate na sljedeći način. Uvod i zaključak će zajedno imati minimalno 3 stranice, pa preostaje 32 stranice. Teorijski i praktični dio bi trebali biti barem 50%-50% ili 60%-40% u korist teorijskog dijela (ovisno o tome kakvo imate istraživanje), a to znači ako će praktični biti na otprilike 12 stranica, teorijski dio mora imati 20. Planiranje sadržaja za praktični dio pogledajte u nastavku. Teorijski dio se sastoji od 3 cjeline (tema1+tema2+odnos te dvije teme). One mogu biti podjednako zastupljene po broju stranica, ili se nekom dijelu teorije može posvetiti više pozornosti, ovisno o tome što ima više smisla. Ako su jednake važnosti za predmet istraživanja, od 20 stranica teorije svaka od 3 podcjelina će imati oko 6,5 stranica. Svaka počinje na novoj stanici, i pritom će biti barem jedna ilustracija po podcjelini, što znači da će za svaku ''nestati'' oko pola stranice do stranica. To znači da svaka podcjelina ima 5,5 do 6 stranica. Treba uzeti u obzir da je svaka podcjelina podijeljena na oko četiri točke, te da moraju biti razmaci između podnaslova bilo koje razine. ( Ovdje  pišemo o postavljanju word dokumenta i tehnikalijama za bržu izradu.) Ako sadržaj koji smo dali u primjeru gore, izgleda kao na slici u nastavku (...) kada se stave razmaci između podnaslova, samo na to je već otišla jedna stranica teksta, a sljedeća cjelina počinje na novoj stranici. To znači da od spomenutih 5,5 do 6 stranica za svaku cjelinu (npr. cjelina 1), zapravo treba napisati 4,5 do 5 stranica. Prema tome, ako podnaslov 1. Teorijski okviri računovodstvene politike mora imati 6 stranica, a ima 4 podnaslova, te 1 stranica odlazi na naslove i razmake, svaki podnaslov mora imati nešto manje od 1,5 stranice. Ako se koriste ilustracije, one će zauzeti dodatan prostor u word dokumentu.   Za neke ćete imati više materijala, a za neke manje. Nit vodilja nije ima li materijala nego o čemu treba više pisati te što je važnije da se detaljnije prikaže. Ako ima puno materijala za neku 'manje važnu' točku rada, ne možete računati na to da onu važniju točku budete nešto malo obradili, a drugu više. Količina teksta je rezultat važnosti neke podcjeline. Ako ste napisali sve što ste htjeli, a voljeli biste još malo popuniti tekst, možete ubaciti tablicu ili neku ilustraciju, pod uvjetom da je korisna.   4.4.   Kako isplanirati istraživanje u akademskom radu Istraživanje u akademskom radu se planira kroz sljedeće korake: Odabir teme i literature, Formulacija istraživačkog pitanja, Odabir metodologije, Plan prikupljanja podataka, Analiza podataka, Izrada vremenskog plana, Strukturiranje i pisanje rada. Tokom odabira teme i pregleda literature ste se upoznali sa temom koju istražujete. U ovoj fazi biste već trebali znati kako bi vaše istraživanje otprilike moglo izgledati (npr. pregled izvještaja, ili provođenje ankete, ili statistička obrada sekundarnih podataka, i sl.). Tekst koji nadopunjuje temu istraživanja je cjelina 5. Pisanje teorijskog dijela i plan i provedba istraživanja , gdje smo te obradili metodologiju, objasnili nultu hipotezu, istraživačko pitanje, statističku obradu sa primjerom iz excela, kako interpretirati podatke i drugo. U nastavku ovog podnaslova je sažet pregled cjeline 5. Dakle, nakon literature i teme slijedi definiranje istraživačkog pitanja i hipoteza. Metodologija znači koje metode će se koristiti u istraživanju (kvalitativna, kvantitativna, ili kombincija) i kako će se prikupljati podaci (anketa, intervju, analiza podataka, pa čak i eksperiment). U akademskim radovima se u metodologiji opisuje i plan prikupljanja podaka . Odnosno, definiraju se ciljne grupe  (koga je važno da ispitamo), uzorak (dobne skupine i sl.), instrumenti (kojim alatima će se provesti), a u nekim slučajevima i etički aspekti istraživanja. Analiza podataka znači plan koji statistički i analitički alati će biti korišteni. Postavlja se vremenski okvir u istraživanju odnosno vremenski plan kada ćete vi kao istraživač raditi neki dio istraživanja. To znači unaprijed planirati kada ćete sastaviti pitanja, a kada ih postaviti i kome, koliko vremena će trebati da se odgovori prikupe, koliko vremena će vam uzeti analiza podataka, itd. Na kraju, sve obavljeno se treba prikazati u akademskom radu. Česta greška pri izradi akademskih radova je na samu izradu gledati kao na skupljanje teksta i dokazivanje da ste sami nešto izračunali. Izrada je jednostavnija i efektnija  (čitaj: istraživanje je kvalitetnije), ako je sav tekst rezultat pokazivanja problema. Tako su ilustracije koje pokazuju statističke rezultate dokaz da je ono što ste rekli potvrdila statistika, a ne ilustracija koju morate objasniti a ne znate kako.   4.5.   Kako isplanirati strukturu empirijskog dijela rada [PRIMJER STRUKTURE EMPIRIJSKOG ISTRAŽIVANJA] Provođenje istraživanja uistinu nije komplicirano. Komplicirano je pokušavati napraviti istraživanje bez da se zna kako se ono provodi. Odnosno, teško je sve što ne razumijemo – kada to podijelimo u manje korake, njih je lakše razumjeti, a ako razumijemo od čega se sastoji neki problem, razumijemo širu sliku. Stoga još jednom predlažemo da prije izrade sadržaja i plana istraživanja pročitate 1. Literaturom do teme i strukture  i 5. Plan i pisanje teorijskog i praktičnog dijela rada  jer je tamo objašnjeno sve što vam treba za napraviti dobru strukturu istraživanja. Prema svemu navedenom, struktura empirijskog dijela rada izgleda ovako: Uvod (metodologija) Cilj istraživanja opisati kroz istraživačko pitanje i postaviti nultu hipotezu koja je suprotnost tom pitanju, te predstavlja negaciju. Ako se nulta hipoteza odbaci, znači da se prihvaća istraživačko pitanje. Opis statističkih ili drugih metoda za analizu podataka, tj. navesti kako ćete točno obraditi podatke. Koje podatke? Opisati što će se prikupljati, zašto i kako. Može se priložiti i anketni upitnik ako će se na njemu bazirati istraživanje. Rezultati istraživanja Opisati uzorak i sirove podatke do kojih se došlo istraživanjem. Prikazati rezultate statističke obrade tih podataka Interpretacija Objasniti što znače ti rezultati iz prethodnog podnaslova Izvesti zaključak u svezi hipoteza Ovdje se koristi p-vrijednost koja u ovisnosti o tome je li veća ili manja od 0,05 odbacuje ili prihvaća nultu hipotezu. Spomenuti ograničenja u istraživanju (npr. bilo bi dobro da je bio veći obuhvat podataka ali nije bilo dostupnih podataka, ili upitnik je bio dug pa su možda pitanja pri kraju ispitanici odgovarali na brzinu i bez truda da iskreno odgovore) Predložiti istraživanje koje bi dodatno istražilo nešto što bi doprinjelo boljem shvaćaju teme koju vi istražujete, i sl.   Ovo je bio 4. od 7 koraka do gotovog akademskog rada. Slijedi korak 5. Pisanje teorijskog i praktičnog dijela akademskog rada. Cijeli vodič od 7 koraka do gotovog akademskog rada se sastoji od cjelina: 1.        Literaturom do teme i strukture 2.        Smišljanje i odabir teme 3.        Prikupljanje literature i materijala 4.        Izrada strukture rada 5.      Pisanje teorijskog i praktičnog dijela rada 6.      Korištenje AI alata u izradi akademskih radova 7.      Tehničko postavljanje word dokumenta za akademski rad   Preuzimanje svih cjelina i podnaslova Guidea - PDF download . Naručivanje akademskog rada preko kontakt forme (dolje) ili na akra.akademski.radovi@gmail.com

Što je, koje su mu mane i za što se smije koristiti u pisanju akademskih radova - pročitajte u nastavku. Ovaj tekst je dio 6. cjeline vodiča kako u 7 koraka do gotovog akademskog rada. Disclamer: koristimo li GPT i zašto pišemo o GPT-u? Cilj je odgovoriti na najčešća pitanja dok pišete rad, a GPT je danas vrlo aktualno pitanje. Ne preporučamo izradu rada sa GPT-em. GPT i drugi ai generatori teksta su alat, a ne rješenje. Struktura teksta se sastoji od: Što je ChatGPT? Kako GPT generira tekst Besplatna vs Premium verzija Koje izvore GPT koristi za generiranje teksta Mana GPT-a Korištenje GPT-a u akademskom radu Etika Neke podnaslove smo detaljnije obradili na nekom drugom tekstu pa vam kroz cijeli tekst povremeno ostavimo naputak gdje se još govori o toj temi. 1.Što je ChatGPT? Prema definiciji ChatGPT-a, on je „napredni jezični model dizajniran za pružanje informacija, odgovaranje na pitanja i pomoć u raznim zadacima koristeći razumijevanje i generiranje prirodnog jezika“.  Prema našoj definiciji, GPT je alat, a ne rješenje. 2.Pitali smo GPT kako generira tekst „Kao jezičnom modelu moj sustav je treniran na velikim količinama tekstualnih podataka i na temelju toga predviđam najvjerojatnije riječi  i rečenice koje slijede u odgovoru na neko pitanje.“ Jednostavnije, dok ChatGPT generira tekst koristi metodu 'slaganja riječi'. 3.Besplatna vs Premium verzija Nadalje, postoji besplatna  i Premium ( plaćena ) verzija ai-a. ChatGPT ima „pristup informacijama zaključno s rujnom 2021. godine, dok su podaci u plaćenoj verziji također ažurirani do istog datuma, ali uz dodatak novijih značajki“. U plaćenoj verziji ChatGPT može pretraživati internet u stvarnom vremenu putem dodatka „browser“ u nekim verzijama. 4.Koje izvore GPT koristi za generiranje teksta Konkretnije, ako na pitanje 'koje je nebo boje' svi izvori na internetu kažu da je nebo 'plavo', zaključit će da je plavo. Tako u teoriji funkcionira njegovo slaganje teksta. U praksi, OpenAI koji je vlasnik GPT-a, želi da informacije koje GPT daje budu što točnije, pa ima ugrađen sustav (pravilo, algoritam) za procjenu relevantnosti izvora informacija. Stoga neće reći da je nebo plavo, nego će dati sljedeći odgovor. GPT ne donosi zaključke na temelju sadržaja koji mu je dostupan, nego prenosi najčešće zaključke drugih relevantnih izvora na internetu. Stoga su njegovi rezultati mišljenje struke (teme koju mu postavite), iskustva drugih koja se mogu razlikovati od iskustva struke, te prijedloga kako zaobići mane na koje se pritom nailazi. 5.Mana GPT-a Pošto je njegov tekst rezultat obzervacije svih drugih tekstova, osim što se ne može znati tko ja autor teksta, također rečenice konstruira na prepoznatljiv način. Druge mane i kako ih zaobiči pročitajte u tekstu   GPT zašto ga ne koristiti u akademskom radu . 6.Korištenje GPT-a u akademskom radu Stoga ako se koristi u akademskom radu potrebno je prepraviti rečenice tako da izgledaju prirodnije. Postavlja se pitanje može li se GPT koristiti u izradi akademskog rada, jer on generira tekst koji je ipak najčešće točan. U suštini ako ne znate kako koristiti GPT u izradi, rad će biti proglašen plagijatom, a kvaliteta lošija nego da ste rad sami pisali. Ako znate kako ga koristiti, i dalje se ne smije koristiti za generiranje teksta, ali se smije koristiti da vam pomogne u izradi (tablice i slično). Više o tome kako uspješno koristiti GPT u akademskom radu pročitajte u tekstu Korištenje AI alata u izradi akademskih radova  u točki 6.2.1. 7.Etika Na prethodnom linku smo pisali i o etici u korištenju. Kad bi se njegov tekst mogao koristiti, na svakome je odluka želi li raditi nešto što se ne smije (sve dok je siguran da se za to neće saznati), ili će ići težim ali ispravnijim  putem. Mi predlažemo da se GPT koristi kao alat a ne rješenje, i isključivo kao pomoć u izradi, a ne za generiranje gotovog teksta. Mi odgovaramo na vaša pitanja, a pitali ste o GPT-u. To ne znači da ga koristimo u izradi.   Pisali smo i o  programima za provjeru GPT plagijata  te načinima na koje se GPT smije koristiti u izradi akademskog rada  (cjelina 6., točka 6.2.).   Ovo je bio dio 6-og od 7 koraka do gotovog akademskog rada : Korištenje AI alata u izradi akademskih radova. Cijeli vodič od 7 koraka do gotovog akademskog rada se sastoji od cjelina: 1.        Literaturom do teme i strukture 2.        Smišljanje i odabir teme 3.        Prikupljanje literature i materijala 4.        Izrada strukture rada 5.      Pisanje teorijskog i praktičnog dijela rada 6.      Korištenje AI alata u izradi akademskih radova 7.      Tehničko postavljanje word dokumenta za akademski rad Preuzimanje svih cjelina i podnaslova Guidea - PDF download . Naručivanje akademskog rada preko kontakt forme (dolje) ili na akra.akademski.radovi@gmail.com

Programi za provjeru GPT i AI alata imaju za cilj 'uhvatiti' shemu po kojoj je tekst napisan da 'ulove' ai tekst. Neki programi 'hvataju' samo GPT tekstove a neki bilo koji AI tekst. Ovaj tekst je dio 6. cjeline vodiča kako u 7 koraka do gotovog akademskog rada. Disclamer: koristimo li GPT i zašto pišemo o GPT-u? Cilj je odgovoriti na najčešća pitanja dok pišete rad, a GPT je danas vrlo aktualno pitanje. Ne preporučamo izradu rada sa GPT-em. GPT i drugi ai generatori teksta su alat, a ne rješenje. Struktura teksta se sastoji od: Programi za provjeru GPT plagijata Programi za provjeru AI plagijata Kako funkcioniraju alati za provjeru ai plagijata Ograničenja trenutnih programa za provjeru ai alata Neke podnaslove smo detaljnije obradili na nekom drugom tekstu pa vam kroz cijeli tekst povremeno ostavimo naputak gdje se još govori o toj temi. Danas postoje različiti programi koji mogu prepoznati tekstove koje je generirala umjetna inteligencija (ai). Neki programi (alati) provjeravaju je li rad napravljen bilo kojom umjetnom inteligencijom, a ne samo GPT-em; neki provjeravaju je li rad napravljen baš uz pomoć GPT-a; dok neki još nemaju model za provjeru ai plagijata ali na tome aktivno rade.   Programi za provjeru GPT plagijata Svi programi za provjeru GPT plagijata koriste deep learning  i jezične modele da analiziraju i pronađu razliku između prirodnog ljudskog pisanja i pisanja koje je generirano strukturiranim stilom ai alata za pisanje tekstova. Oni programi koji se bave samo GPT-em otkrivaju je li neki ai tekst nastao preko GPT-a, dok drugi spomenuti programi provjeravaju je li nastao preko bilo kojeg ai-a. Stoga program koji provjerava samo GPT za neki dugi tekst možda pokaže da ga nije napisao GPT, ali to ne znači da ga nije napisao AI, i da ga Turnitin neće prepoznati kao plagijat.   OpenAI Text Classifier Prvi je OpenAI Text Classifier kojeg je razvio vlasnik GPT modela. Text Classifier pomaže u identifikaciji tekstova generiranih GPT-em. Iako nije 100% pouzdan ipak može razlikovati tekst koji je generirala umjetna inteligencija, od onog teksta kojeg je napisao čovjek. GPTZero GPTZero je program dizajniran da prepoznaje GPT-ev tekst, a kojeg je razvila tehnološka zajednica. Program analizira statističke karakteristike teksta na temelju analize obrazaca koje GPT primjenjuje da bi generirao tekst. Njegova popularnost raste zbog sve češćeg korištenja GPT-a u izradi akademskih radova. Turnitin Turnitin je jedan od najpopularnijih alata i također razvija mogućnost da prepoznaje tekst generiran ai-em. Turnitin koristi redne algoritme za analizu uzoraka jezika i prepoznavanje stila pisanja karakterističnog za generativne modele poput GPT-a. Također nudi precizne izvještaje i često se koristi u obrazovnim institucijama za provjeru autentičnosti studentskih radova.   Programi za provjeru AI plagijata   Copyleaks Copyleaks je još jedan program koji može prepoznati sadržaj kojeg je generirao bilo koji ai a pritom koristi tehnologiju strojnog učenja za usporedbu stilova pisanja ai-a i čovjeka. Copyleaks je popularan u akademskoj zajednici jer osim provjere ai plagijata koristi i tradicionalnu provjeru plagijata, kao npr. Turnitin. Writer.com  AI Content Detector Ovaj program uključuje provjeru i GPT i bilo kojeg ai alata za generiranje sadržaja putem napredne analize jezika. Originality.ai Originality.ai  je specijaliziran za tekstove bilo kojeg ai-a, te kao i Turnitin, za tradicionalnu provjeru plagijata. Njegova prednost je u tome što je izrađen za svrhe akademske zajednice, pa nudi duboku analizu jeziku da raspozna ai od tekstova koje je napisao čovjek. Hive Moderation AI Content Detector Ovaj alat odnosno program je specijaliziran za uočavanje ai tekstova.   Kako funkcioniraju alati za provjeru ai plagijata Da bi program za provjeru ai i GPT plagijata mogao odraditi svoj zadatak koristi kombinaciju jezičnih obrazaca, statističkih modela i sofisticiranih jezičnih značajki. Već smo spomenuli da su mane GPT-a prepoznatljiv stil pisanja, pogrešni odgovori i neprovjeren izvor informacija. Tehologija programa za provjeru ai alata uočava dosljedan stil u ai tekstu, ponavljanje fraza, specifičnu sintaksu rečenica, i sl. Analizira distribuciju riječi, duljinu rečenice i kompleksnost vokabulara, te koristi predvidljive obrasce, i nema uobičajene greške koje čovjek često radi tokom pisanja. AI alati ne griješe u strukturi slaganja rečenica. Najbolji primjer je specifičnog stila pisanja svakog pojedinca. Tako vaš mentor možda može prepoznati ako neki tekst niste vi pisali. Alati za provjeru ai plagijata tehnologijom pokušavaju uvhatiti 'stil' ai-a.   Ograničenja trenutnih programa za provjeru ai alata Problem na koji nailaze programi koji pokušavaju otkriti je li rad pisan ai-em, je isti onaj problem na koji vi nailazite ako želite koristiti GPT za generiranje teksta za akademski rad. Ponekad GPT ne preuzme tekst sa nijednog izvora nego ga sam sastavi, a ponekad ga copy-pastea. Stoga se preko GPT teksta ne može doći do pravog autora. Drugim riječima, GPT je zbilja autor vlastitog teksta. Nadalje, ako se GPT-u navede kako da konstruira rečenicu (drugačije od prepoznatljivog stila), te da piše drugim tonom (npr. ne akademskim nego razgovornim), i dalje bi mogao zadržati neke osnovne značajke – koje bi napredniji ai alat za provjeru plagijata mogao detektirati. Pisali smo o manama GPT-a u izradi akademskih radova,  a usko su vezane uz ovu temu. Cilj teksta u akademskom radu nije nešto objasniti, pa onda tražiti autora – nego koristiti literaturu da prikaže problematiku kojom se rad bavi, a GPT može pomoći u izvođenju zaključaka. Cilj korištenja GPT-a nije dobiti informacije (tekst) nego da nam pomogne obraditi informacije ako nam nisu jasne.   Pisali smo i o tehnologiji kojom GPT generira tekst , t ehnici kako od njega dobiti upotrebljiv tekst , te detaljno o načinima na koje se GPT smije koristiti u izradi akademskog rada  (cjelina 6., točka 6.2.). Ovo je bio dio 6-og od 7 koraka do gotovog akademskog rada: Korištenje AI alata u izradi akademskih radova. Cijeli vodič od 7 koraka do gotovog akademskog rada se sastoji od cjelina: 1.        Literaturom do teme i strukture 2.        Smišljanje i odabir teme 3.        Prikupljanje literature i materijala 4.        Izrada strukture rada 5.      Pisanje teorijskog i praktičnog dijela rada 6.      Korištenje AI alata u izradi akademskih radova 7.      Tehničko postavljanje word dokumenta za akademski rad Preuzimanje svih cjelina i podnaslova Guidea - PDF download . Naručivanje akademskog rada preko kontakt forme (dolje) ili na akra.akademski.radovi@gmail.com

Ako se teorija piše od zadnjeg podnaslova u tim tekstovima će već biti neka definicija. Na taj način se jedan autor koristi u više dijelova rada i rad dobiva na kvaliteti. Također, ako se podnaslovi rade s obzirom na dostupnu literaturu, već unaprijed znate koji članak ćete koristiti za koji podnaslov. Ovaj tekst je dio 5. cjeline vodiča kako u 7 koraka do gotovog akademskog rada . Struktura teksta se sastoji od: Planiranje broja stranica unaprijed po podnaslovima Prije pisanja postavite stilove u wordu Pisanje teorije od zadnjeg podnaslova prema gore Koristite prečace na tipkovnici + GPT Citiranje Ilustracije + GPT Neke podnaslove smo detaljnije obradili na nekom drugom tekstu pa vam kroz cijeli tekst povremeno ostavimo naputak gdje se još govori o toj temi. U kratkim crtama, pisanje teorije akademskog rada može uvelike biti olakšano i sa minimalnim % podudaranja, ako iskoristite neke od sljedećih savjeta/trikova. Planiranje broja stranica unaprijed po podnaslovima Pisanje će biti brže ako prije pisanja (i tokom izrade sadržaja) planirate koliko stranica će imati koji podnaslov, osigurate da imate dovoljno materijala za svaki podnaslov, te za podnaslove koristite naslove ili podnaslove drugih autora (stručnih članaka, a ne drugih akademskih radova). Prije pisanja postavite stilove u wordu Prije početka pisanja postavite stilove (u zaglavlju worda desno, a više o postavljanju worda pročitajte u cjelini 7. Tehničko postavljanje word dokumenta . Pisanje teorije od zadnjeg podnaslova prema gore Nadalje, ako teoriju pišete od zadnje glavne točke teorije prema gore jer ćete tako usput slučajno naletjeti na jednostavnije definicije i citate bez da ih sami tražite. Koristite prečace na tipkovnici + GPT Kad ste uredili navođenje literature u fusnotama, fusnote  se mogu označiti sa CTRL A, kopirati sa CTRL C, te u Popis literature zalijepiti sa CTRL V. ChatGPT vam literaturu može složiti po abecednom redu i kategorijama koje mu odredite (npr. članak, knjiga, Zakon, publikacija, i sl.). Koristite CTRL F za pretraživanje dokumenta po ključnim riječima , npr. ako znate da ste o nečemu pisali i sada vam to treba a ne sjećate se gdje se nalazi. CTRL F se koristi i za brzu zamjenu jedne riječi  ili znaka u cijelom radu, npr. ako ste godinu pisali (2020 .)  umjesto (2020 .). možete koristiti ovu funkciju da u cijelom dokumentu gdje se spominje „.) “( sa razmakom nakon zagrade ) zamjenite sa „.), „ ( također sa razmakom ). Na Microsoft-ovoj stranici se nalazi tablica sa shortcut-ima  za brži rad u wordu ako želite baciti oko. Citiranje Parafrazirate  sve citate i povežete sa drugim dijelovima teksta kako biste imali što manje direktno prepisanih citata, iako su pod navodnicima! Tokom citiranja u fusnote odmah stavljate autora  ili barem samo link odakle ste preuzeli, kako kasnije ne biste trebali tražiti autora i članak i zatim gdje je korišten u tekstu (npr. u fusnotu stavite link i broj stranice, a kasnije možete urediti da bude pisano po stilu koji faks očekuje). Ilustracije + GPT Koristite tablice i slike  da biste demonstrirali određene tvrdnje drugih autora ili njihove zaključke, tako dobivate na kvaliteti rada i broju stranica. Koristite ChatGPT  da vam generira tablice  od danih podataka – jer tablice drugih autora ne smiju biti slika tablice, nego umetnuta tablica u wordu. Odmah tokom pisanja kroz stilove označavajte ilustracije , tako na kraju pisanja možete samo ažurirati tablicu sadržaja ilustracija i ne morate se vračati po radu da ga uredite. Poznavanje rada u wordu ubrzava izradu. U cjelini 7. Tehničko postavljanje word dokumenta   uskoro pogledajte videa  na temu: postavljanje fusnota, umetanje tablice sadržaja, korištenje stilova, numeriranje od treće stranice, kako okrenuti samo jednu stranicu da stane tablica, trikovi kako povećati broj stranica u radu, i dr., te pročitajte online free alati za lekturu i pravopis , i provjera je li akademski rad plagijat  (tradicionalna provjera i ai provjera).   Svakako ćemo nadopuniti ovu listu kada se sjetimo još dodatnih trikova.   Ovo je bio dio 5-og od 7 koraka do gotovog akademskog rada : Pisanje teorijskog i praktičnog dijela akademskog rada. Cijeli vodič od 7 koraka do gotovog akademskog rada se sastoji od cjelina: 1.        Literaturom do teme i strukture 2.        Smišljanje i odabir teme 3.        Prikupljanje literature i materijala 4.        Izrada strukture rada 5.      Pisanje teorijskog i praktičnog dijela rada 6.      Korištenje AI alata u izradi akademskih radova 7.      Tehničko postavljanje word dokumenta za akademski rad Preuzimanje svih cjelina i podnaslova Guidea - PDF download . Naručivanje akademskog rada preko kontakt forme (dolje) ili na akra.akademski.radovi@gmail.com

Tema i struktura se ne mogu (i ne smiju) smisliti bez provjere dostupne literature. Čak dapače, tema i struktura su rezultat pretraživanja dostupne literature. Detaljne korake provjerite u nastavku. Ovaj tekst je 1. cjelina vodiča kako u 7 koraka do gotovog akademskog rada. Struktura ove cjeline: 1.    LITERATUROM DO TEME I STRUKTURE AKADEMSKOG RADA 1.1.   Kako odabrati temu uz pomoć literature 1.1.1. Kako dobiti ideju za temu 1.1.2. Smišljanje teme za akademski rad 1.1.3. Kako smisliti temu za koju ima dovoljno materijala                                    1.2.  Kako pretraživati znanstvene portale za relevantnu literaturu                                                            1.3.  Provjera dostupnosti i kvalitete literature 1.3.1. Podjela teme na manje dijelove (za traženje materijala) 1.3.2. Traženje materijala od kompleksnijeg podnaslova 1.3.3. Kriteriji za ocjenjivanje kvalitete izvora 1.3.4. Nedozvoljeni izvori literature 1.4.  Od literature do strukture rada 1.4.1. Podjela teme na manje dijelove (za izradu strukture) 1.4.2. Kako osmisliti strukturu rada na temelju literature 1.4.3. Naslovi drugih autora su nazivi vaših cjelina 1.5.   Kako povezati temu, literaturu i strukturu 1.5.1. Slanje teme mentoru na odobrenje Neke podnaslove smo detaljnije obradili na nekom drugom tekstu pa vam kroz cijeli tekst povremeno ostavimo naputak gdje se još govori o toj temi. 1.1. Kako odabrati temu uz pomoć literature Ukratko , prvo treba odabrati neko područje kolegija (mi to tražimo u ishodu učenja kolegija). Zatim kad se vidi što je aktualno na znanstvenim portalima, može se odabrati neka tema prema formuli koju smo prikazali ovdje   (cjelina 2., točka 2.4.), npr. tema1+tema2+što istražiti u praktičnom dijelu. Sada ako je tema kompleksnija treba provjeriti ima li materijala za svaki dio te teme. Koraci za smišljanje teme za koju ima dovoljno stručne literature su: Podjela teme na manje dijelove ( točke 1.3.1.  i točka 1.4.1.  ovog teksta) Traženje materijala od kompleksnijeg dijela teme prema jednostavnijem ( točka 1.3.2.  ovog teksta)   1.1.1.     Kako dobiti ideju za temu Temu se može pronaći uz pomoć literature, no da biste uopće dobili ideju koju literaturu pretraživati, možete: pitati chat GPT za ideju za temu, i/ili pogledati ishode učenja kolegija na web stranici fakulteta i odabrati jedan, ili pisati o nekom području rada vašeg mentora (koje možete pronaći u njegovom CV-u na web stranici faksa pod njegovim kolegijom odmah pored ishoda učenja). Ako pišete seminar to bi trebalo biti dovoljno. Ako koristite GPT, u query  mu navedite za koji kolegij tražite temu i koju vrstu rada . U cjelini 6. smo detaljno pisali o upotrebi GPT-a u izradi akademskih radova  i kako provjeriti gpt plagijat. Ako pišete završni ili diplomski rad, osim navedenog: prisjetite se i što je danas aktualno u ekonomiji/politici . Primjerice u periodu 2019-2022. su bile popularne teme o utjecaju pandemije na sve što postoji, od marketinga do softvera za upravljanje proizvodnim procesom; razmislite možete li odabranu temu sa kolegija povezati sa nečime što je danas aktualno, možete li istražiti međusobni odnos te dvije pojave. Na primjer, ako je kolegij Poslovna organizacija, a odabran ishod učenja struktura organizacije, onda je 2021. godine tema za završni rad mogla biti „Idealna struktura poslovne organizacije u uvjetima pandemije“. Kad imate neku osnovnu temu i znate pojavu koja je danas aktualna, možete pitati chat GPT za prijedlog tema. Možete ga pitati i za koju temu misli da ima najviše dostupnih materijala odnosno stručne literature. Jednom dok imate okvirno ideju za temu akademskog rada možete od jednostavne teme napraviti kompleksnu  (cjelina 2., točka 2.5.3.) i koristiti tehnike pretraživanja znanstvenih portala  (cjelina 3., točka 3.1.).   1.1.2      Smišljanje teme za akademski rad Ako ste konzultirali ChatGPT oko odabira teme, nakon što vam je predložio neke teme možete odabrati onu koju u tom trenu vi osobno najbolje razumijete. Zatim obratite pozornost na dostupnost materijala za odabranu temu (sljedeća točka). Tema bi trebala vama  biti jednostavna za pisanje, a istovremeno da ne bude previše općenita. Odabrana tema bi trebala: biti jednostavna, a istovemeno dovoljno kompleksna za potrebe vrste rada koji pišete, te imati literaturu od drugih autora koji su se bavili istim problemom istraživanja. Ne želite da tema nužno bude previše jednostavna, pogotovo ako je tema za završni ili diplomski rad. Ali svakako želite da imate dovoljno materijala dok ćete ga pisati . Pod time se ne misli samo na definicije osnovnih pojmova, nego da su drugi autori već istraživali identičnu stvar. Jako je VAŽNO je imati na umu da što je manje dostupnih materijala, manje su drugi autori tu temu obrađivali, a to znači da će profesor biti oduševljen  tom temom. Ali isto tako da vi nećete imati materijale . Stoga je cilj pronaći zlatnu sredinu.   1.1.3.     Kako smisliti temu za koju ima dovoljno materijala Odabir teme je usko vezan uz dostupnost materijala (literature) za izradu akademskog rada (cjelina 3.) Zadnje što želite je da pronađete odličnu temu koju jedva čekate pisati i kojom je mentor oduševljen, pa naknadno shvatite da za nju nema materijala osim onih na 24 sata i wikipediji. Kako smisliti temu za koju ima dovoljno materijala pročitajte u točki 1.3 . ovog teksta, a nedozvoljene izvore literature u točki 1.3.4 . Naša najčešća provjera dostupnosti materijala izgleda tako da u google upišemo ključne riječi od kojih se sastoji tema, i pored toga riječ hrčak ( lista znanstvenih portala i kako ih pretraživati ). Ako google ne izbaci ništa što se odnosi na našu temu to znači da portal hrčak nema puno sadržaja na tu temu. To nadalje znači da se nije puno autora bavilo tom temom, a ako to vrijedi za naše područje vrlo je vjerojatno da vrijedi i za druge znanstvene portale. No ne nužno. Ako nema materijala na hrčku ne znači da nema na drugim portalima, stoga ih treba provjeriti. Mi hrčak koristimo kao referentni/ogledni primjer dostupnosti materijala, a tek zatim gledamo druge portale. Listu znanstvenih portala  pogledajte u točki 3.1.1. tog teksta.                                                1.2.    Kako pretraživati znanstvene portale za relevantnu literaturu U cjelini 3. Prikupljanje literature i materijala  pročitajte: Kako pronaći literaturu za akademski rad Lista znanstvenih portala Kako pretraživati znanstvene portale Logički operatori (boolean) Navodnici Literatura korištena u drugim radovima Filtriranje po datumu i vrsti rada Treba li koristiti knjižnicu u izradi rada (ne) Smije li se dodavati neodobrena literatura Mora li se upotrijebiti sva literatura (ne) Traženje materijala za praktični dio rada   1.3.    Provjera dostupnosti i kvalitete literature Ovdje dijelimo temu na manje dijelove kako bismo lakše provjerili dostupnost materijala, tražimo materijale od kompleksnijeg dijela teme i usput nailazimo na definicije, pregledavamo je li izvor literature kvalitetan, te koji su to nedozvoljeni izvori u akademskom radu.   1.3.1.      Podjela teme na manje dijelove (za traženje materijala) Ako imamo teme: Odnos inflacije  i kretanja prodajnih   cijena  na primjeru poduzeća XY d.o.o., i Utjecaj promjena u ISO standardima  na ulaganja u istraživanje i razvoj  u srednjim poduzećima  u Hrvatskoj u periodu od 2000. do 2023. godine, onda ih dijelimo na: Inflacija, prodajne cijene, kretanje prodajnih cijena Promjene u ISO standardima, ulaganje u istraživanje i razvoj, srednja poduzeća u Hrvatskoj. Dalje drugu temu dijelimo na ISO standardi, promjene u ISO sandardima, istraživanje i razvoj, ulaganje u istraživanje i razvoj, srednja poduzeća, srednja poduzeća u Hrvatskoj. Iz ovakve podjele teme možemo sastaviti strukturu i tražiti materijale.                                              1.3.2.      Traženje materijala od kompleksnijeg podnaslova   Sada iz tih podtema ne tražimo materijale za definiciju nego odnos među temom 1 i temom 2. Na primjer, ne tražimo prodajne cijene nego kretanje prodajnih cijena na primjeru. Dok (i ako) nađemo takav članak, u članku će na početku biti dana definicija cijena, prodajnih cijena, i faktori koji utječu na kretanje prodajnih cijena. To je autoru uvod u istraživanje, kao što će biti i vama. Usput ćemo vidjeti i kako su napravili istraživanje, što će nam dati ideju za naš istraživački rad. Zatim tražimo po ključnim riječima 'inflacija i prodajne cijene'. Tu ćemo pronaći definiciju inflacije, o čemu ona ovisi, te u kakvom je odnosu inflacija sa prodajnim cijenama. Da ste tražili samo prodajne cijene i/ili samo inflaciju, na google-u biste dobili samo skripte ili prezentacije sa nekog faksa, ili strane web stranice koje pišu freelanceri. Još jednostavnije, kako ćete izabrati koja je to tema 'glavna' koju treba prvo pretraživati? Ako je tema Odnos inflacije  i kretanja prodajnih   cijena  na primjeru poduzeća XY d.o.o. , znamo da će se u teorijskom dijelu trebati definirati i inflacija i prodajne cijene. Kod prodajnih cijena će se morati definirati i objasniti i kretanje prodajnih cijena. Također znamo da dok ćemo istraživati kretanje prodajnih cijena, morat ćemo istraživati utjecaj inflacije na prodajne cijene, a ne utjecaj prodajnih cijena na inflaciju. Prema tome, važno je da prvo istražimo ima li dovoljno stručnih radova koji se bave problemom kretanja prodajnih cijena. Utjecaj inflacije na kretanje prodajnih cijena se može statistički istražiti i bez drugih stručnih članaka, no kako ćete znati što utječe na jedno i drugo ako to ne istražite kroz teorijski dio? Apsolutno je poželjno da se koriste materijali koji se bave odnosom među pojavama iz teme vašeg rada, a ne samo materijali za pojedinačan podnaslov sadržaja. (4. Kako napraviti sadržaj / strukturu rada ) Zbog toga se materijali u akademskim radovima traže od kompleksnijeg , jer na taj način vidimo imamo li materijala za sve što će nam trebati. ( Kad bi tražili samo definicije, mislili bismo da ima materijala, ali treba vam puno više od toga.)   1.3.3.      Kriteriji za ocjenjivanje kvalitete izvora Ako koristite stručne članke sa znanstvenih portala koje smo naveli, ne morate se bojati da ćete pogriješiti sa kvalitetom materijala kojeg ste koristili u pisanju. Za svaku literaturu treba provjeriti ugled publikacije (izdavača) – npr. ne želimo da 24sata izda publikaciju za aktualne ekonomske teme; datum objave – za definiciju knjigovodstva datum izdavanja smije biti stariji, ali za nove promjene u regulaciji knjigovodstva izvori moraju biti nedavni.   1.3.4.      Nedozvoljeni izvori literature Prema tome izvori ne mogu biti wikipedija, popularni mediji, blogovi i osobne web stranice, nepouzdani internetski izvori, i zastarjela literatura. Wikipedija Zašto ne koristiti Wikipediju? Wikipediju može uređivati doslovno bilo tko, pa informacije nisu provjerene, mogu biti netočne ili pristrane. Stoga akademska zajednica ne priznaje Wikipediju. Popularni mediji Novine, časopisi, web portali – mogu pružiti osnovne informacije ali nisu dovoljno stručni da bi se taj izvor smatao stručnim i temeljitim, te su stoga neprikladni za duboku akademsku analizu. Njih također pišu osobe koje su u potrazi za poslom odlučile baviti se pisanjem, bilo na temu koju vi obrađujete, novosti iz svijeta, komentara na neku novu situaciju i slično. Blogovi i osobne web stranice Također, osobni komentari i osobna mišljenja koja se nalaze na blogovima mogu ugroziti kvalitetu rada jer nisu vjerodostojni. Nepouzdani internetski izvori Kao što je npr. Forum. Ako izvor nije jasno povezan s pouzdanim institucijama ne bi ga trebalo koristiti. Zastarjela literatura Svi izvori moraju biti ažurirani, a informacije onoliko 'friške' koliko vaša tema zahtjeva. Tako ako tražite definiciju za npr. ISO standarde, definiciju ne treba tražiti na drugim web stranicama nego na službenoj stranici ISO standarda. O marketingu ne treba pisati uz pomoć udžbenika iz 1994., nego novijeg izvora. OSIM ako treba dati definiciju marketing mixa. Tada je dobro iz starijeg izvora dati definiciju, a iz novijeg izvora dodatno ažurirati to mišljenje. Primjerice, Prema Autor, P. (1994.) marketing mix je „(...)“. Noviji izvori navode da „(...)“. (Autor, M., 2019., str. 58.)   1.4.   Od literature do strukture rada U ovoj točki pišemo o podjeli teme na manje dijelove u svrhu izrade strukture, kako osmisliti strukturu sa primjerom kostura strukture rada, te kako da naslove drugih autora iskoristite za svoju strukturu ili temu rada.   1.4.1.      Podjela teme na manje dijelove (za izradu strukture) Tema se dijeli na manje dijelove dok tražimo materijale da bismo vidjeli od čega se tema sastoji i što ćemo sve morati istražiti. Ista ta podjela vrijedi dok se izrađuje sadržaj (struktura, koncept) akademskog rada. Struktura akademskog rada predstavlja kostur (korake) kojima ćemo sve podteme redom obrađivati. Detalje i primjer podjele teme na manje dijelove pri izradi strukture pogledajte u 2. cjelini u točki 2.5.2 .   1.4.2.      Kako osmisliti strukturu rada na temelju literature   Na početku nismo znali kako da nam izgleda sadržaj. Sada kad smo istražili literaturu od kompleksnijeg prema jednostavnijem usput smo vidjeli ako su neki autori obrađivali istu ili sličnu temu, i kako . Bolje smo upoznali našu temu putem literature + nakon što smo ju uspješno podijelili na manje cjeline. Otprilike znamo kako bi sadržaj trebao izgledati. Prema tome imamo okvir sadržaja: Tema 1 Definicija Još nešto općenito o toj temi Nešto o toj temi što je važno za sljedeću temu (2) Tema 2 Definicija Još nešto općenito o toj temi Nešto o toj temi što je važno za shvaćanje odnosa ili važnosti odnosa teme 1 i teme 2 Dio koji teorijski objašnjava odnos te dvije teme Najčešće putem pregleda dosadašnjih istraživanja Praksa Uvod u praktični dio (npr. metodologija, tj. opis istraživanja, ciljeva i dr.) Istraživanje Rezultati Interpretacija   Prije odobrenja teme treba provjeriti ima li materijala za „dio koji teorijski objašnjava odnos te dvije teme“.   1.4.3.      Naslovi drugih autora su nazivi vaših cjelina Ako pritom pronađete druga istraživanja koja se bave istom temom, tamo je također opisan pregled predmeta (problematike) rada. Oni su taj tekst također organizirali putem podnaslova. Ako još dovoljno ne poznate temu da biste sami napravili strukturu (sadržaj) rada, podnaslovi drugih autora vam mogu dati ideju i biti vodilja za vaše podnaslove. Ako niste pronašli materijale, a svidio vam se neki podnaslov od drugog autora, možete uzeti njegov podnaslov, učiniti ga malo kompleksnijim, i to uzeti kao temu. Također, možete pogledati njegov popis literature i pogledati druge materijale. Cilj istraživačkih radova u akademskoj zajednici je istražiti nešto što se još nije dovoljno istražilo, ali postoji dovoljno drugih radova čiji zaključci mogu biti dobar temelj za novo istraživanje. Zbog toga često u radovima možete vidjeti preporuke za buduća istraživanja. Vi se nadovezujete na rad drugog autora, kojeg ste pronašli na znanstvenom portalu. Kasnije ćete u zadnjoj točki vašeg praktičnog dijela rada navesti točku ograničenja istraživanja i preporuka za buduća istraživanja. O ovome smo pisali i u cjelini 4., točka 4.2.2 .   1.5.    Kako povezati temu, literaturu i strukturu Ako se odabere tema i pošalje mentoru, a on je odobri – a da pritom niste istražili dostupnost literature, mogli biste se naći u problemu ako nećete imati dovoljno literature. Također, dostupnost literature ne možete istražiti ako ne napravite kostur akademskog rada da biste znali o čemu ćete sve morati pisati. Kostur ne možete napraviti bez da temu podijelite na manje dijelove. Suprotno tome, ako još nemate temu možete uzeti neko jednostavno područje učenja na kolegiju ili sam naziv kolegija. Možete pitati GPT za prijedlog tema za kolegij za vašu vrstu rada, ili uzeti dvije općenite teme iz ishoda učenja kolegija, i preko literature istražiti odnos te dvije teme: kakve veze imaju jedna s drugom. Potom u toj literaturi možete vidjeti podnaslove koji su drugi obrađivali i uzeti te podnaslove za vašu glavnu temu rada ILI za podnaslove u strukturi vašeg rada. Tek tada se tema može slati na prijedlog mentoru.   1.5.1.      Slanje teme mentoru na odobrenje Predlažemo da mentoru ne pošaljete samo temu nego: Popis literature Sadržaj na temelju tog popisa literature Još barem 1-2 rezervne teme. Na taj način ćete u jednoj komunikaciji sa mentorom znati možete li pisati tu temu po tom sadržaju i sa tom literaturom. Ako ne, on će pogledati drugu temu koju ste predložili, i možda mu se ne bude svidjela. Treća mu se već može svidjeti – i onda znate za koju temu da opet radite sadržaj i literaturu. Da ne biste isti posao radili više puta, te dvije rezervne teme mogu biti varijacija na vašu prvu temu, za pojave za koje znate da ima dovoljno materijala. Ovo je bio 1. od 7 koraka do gotovog akademskog rada. Slijedi korak 2. Smišljanje i odabir teme. Cijeli vodi č od 7 koraka do gotovog akademskog rada se sastoji od cjelina: 1.        Literaturom do teme i strukture 2.        Smišljanje i odabir teme 3.        Prikupljanje literature i materijala 4.        Izrada strukture rada 5.      Pisanje teorijskog i praktičnog dijela rada 6.      Korištenje AI alata u izradi akademskih radova 7.      Tehničko postavljanje word dokumenta za akademski rad   Preuzimanje svih cjelina i podnaslova Guidea - PDF download . Naručivanje akademskog rada preko kontakt forme (dolje) ili na akra.akademski.radovi@gmail.com

Tema se smišlja na temelju dostupne literature. Materijali se traže od kompleksnijeg prema jednostavnijem, jer u kompleksnijem članku već stoje definicije za ono osnovno što vam treba. Ovaj tekst je 2. cjelina vodiča kako u 7 koraka do gotovog akademskog rada. Struktura ovog teksta: 2.      SMIŠLJANJE I ODABIR TEME AKADEMSKOG RADA 2.1.   Kako smisliti temu za završni vs diplomski rad 2.2.   Razlika završnog i diplomskog rada – tema 2.3.   Kako smisliti temu za akademski rad 2.4.    Formula(+) za smišljanje teme za završni i diplomski rad 2.5.    Kako smisliti temu za koju ima materijala                 2.5.1.       Traženje materijala od kompleksnijeg podnaslova 2.5.2.      Podjela teme na manje dijelove                2.5.3.       Kako od jednostavne teme napraviti kompleksnu Neke podnaslove smo detaljnije obradili na nekom drugom tekstu pa vam kroz cijeli tekst povremeno ostavimo naputak gdje se još govori o toj temi. 2.1.   Kako smisliti temu za završni vs diplomski rad Nakon što ste pitali profesora za mentorstvo, počet ćete razmišljati o izboru teme za svoj rad. Savjet je da se pri izboru teme konzultirate sa mentorom o tome što on očekuje  da istražujete u završnom ili diplomskom. Ako znate u kojem smjeru mentor želi da ide vaš istraživački akademski rad bit ćete sigurniji u sebe. Ako zapnete sa idejom za temu možete pogledati ishode učenja kolegija na web stranici fakulteta, i onda na znanstvenim portalima pogledati taj ishod učenja i vidjeti što je aktualno.  Tema se smišlja s obzirom na kolegij, vrstu rada, očekivanja mentora, dostupnost materijala (za teorijski), i podataka (za empirijski). Temu treba smišljati s obzirom na 3. dostupnost literature.  Na taj način od dostupnih materijala smišljate temu, umjesto da smislite temu, a onda tražite ima li materijala. Odabir teme za završni/diplomski rad vas može spasiti, ali isto tako iskomplicirati život. Da biste mogli odabrati i dogovoriti temu morate znati koja je razlika između završnog i diplomskog rada jer o vrsti rada ovisi koliko tema mora biti kompleksna.   2.2.   Razlika završnog i diplomskog rada – tema   Akademski radovi u u RH se izrađuju na temelju knjige „Uvod u znanstveni rad“, autora Siniše Zrinščaka. Ta knjiga služi kao standard za metodologiju izrade akademskih radova u društvenim i humanističkim znanostima. No, fakulteti mogu imati svoje pravilnike koji su proizašli iz navedene knjige. Osim toga, pravila za izradu akademskih radova mogu ovisiti i o prioritetima mentora da se neki dio doda ili izostavi, a koji je spomenut u pravilniku fakulteta. Ipak, na ekonomskim fakultetima u Hrvatskoj je najčešća praksa da seminarski radovi imaju 10-20 stranica, završni radovi 25-35, a diplomski 35-50+.     2.3.   Kako smisliti temu za akademski rad Zbog toga ako je kolegij poduzetništvo, tema za diplomski ne može biti ''Poslovna organizacija''. To je tema za seminarski, jer je jako općenita. Tema za završni/diplomski mora biti kompleksnija. Ono što je svugdje isto su ciljevi radova. Ciljevi različitih vrsta akademskih radova se razlikuju, pa se tako razlikuje i ono o čemu se očekuje da ćete vi pisati. Prema tome, seminari imaju jednostavnu temu, završni kompleksniju, a diplomski teorijski jednaku završnom, ali je empirijski dio kompleksniji nego onaj u završnom . Također, nije svako istraživanje u završnom/diplomskom 'empirijsko', pa bacite oko na vrste istraživanja i korake u izradi praktičnog dijela rada , točke 5.3. i 5.4. Svi akademski radovi imaju različitu težinu po pitanju kompleksnosti. Kompleksnost se može išćitati iz svrhe i ciljeva akademskih radova odnosno vrste rada. Mi imamo taktiku kako smisliti temu, pronaći literaturu i smisliti sadržaj, i to: Dok smišljamo temu idemo od jednostavnije prema kompleksnijoj (točka 2.4.) Dok tražimo materijale za temu idemo od kompleksnijih prema jednostavnijima (2.5.1.).   2.4.   Formula(+) za smišljanje teme za završni i diplomski rad U seminaru  se istražuje jedna jednostavnija tema (npr. Razvoj digitalnog marketinga ). U završnom  radu se istražuju dvije jednostavnije teme. Drugačije rečeno, istražuje se međusobni  odnos nekih pojava (dvije) i to se prikazuje na praktičnom primjeru. To znači prikaz postojećih podataka nekog poduzeća , tzv. sekundarni podaci i njihova analiza, ILI provođenje ankete da bi se prikupili podaci, i onda analizirali. Prema tome, primjer teme za završni je tema1+tema2+na primjeru iz prakse => Odnos inflacije  i kretanja prodajnih   cijena  na primjeru poduzeća XY d.o.o. U diplomskom radu tema je opet kao u završnom tema1+tema2+kompleksnije istraživanje, ILI tema1+tema2+tema3+kompleksnije istraživanje. Diplomski zahtjeva istraživanje kompleksnijeg odnosa nekih pojava nego u završnom , uz kompleksnije metode istraživanja. Primjer teme za diplomski je Utjecaj promjena u ISO standardima  na ulaganja u istraživanje i razvoj  u srednjim poduzećima  u Hrvatskoj u periodu od 2000. do 2023. godine . Prema tome formula za temu je: tema1+tema2+tema3+odnos između tih tema. Kada tema obuhvaća veći vremenski obuhvat sa više varijabli u u takvom radu se zbog više tema kojima treba istražiti odnos postavljaju hipoteze odnosno istraživačka pitanja. Više o planiranju istraživanja, postavljanju hipoteza, pisanju praktičnog dijela i sl. pročitajte   u 5. cjelini . Naziv teme ne mora nužno uključivati mjesto i period koji se istražuje, nego samo ''Odnos promjena u ISO standardima na ulaganje u istraživanje i razvoj u srednjim poduzećima u Hrvatskoj“. Ovakve naslove je teško upamtiti, a pogotovo napisati. Ili se barem tako čini na prvu. Ako takvu temu krećete pisati od kraja teorije (od kompleksnijeg dijela) prema jednostavnijim definicijama, vrlo brzo ćete pronaći dovoljno materijala. Dobra razrada sadržaja, razmišljanje o ciljevima rada, svrsi, predmetu istraživanja, razmišljanje koje metode istraživanja bi se mogle koristiti, gdje će se prikupiti podaci i ima li podataka, te koje bi mogle biti hipoteze, može izradu ovog rada učiniti vrlo jednostavnom. VAŽNO: to treba isplanirati prije nego se tema pošalje mentoru, jer jednom kad je on odobri, osuđeni ste da ju napišete čak i ako nema materijala.   Pronalazak teme i pronalazak literature su kod nas isti korak u izradi, jer to radimo istovremeno i predlažemo da i vi napravite isto. Stoga smo napravili članak Literaturom do teme i strukture akademskog rada , gdje možete pročitati: Kako odabrati temu uz pomoć literature Kako pretraživati znanstvene portale za relevantnu literaturu Provjera dostupnosti i kvalitete literature Od literature do strukture rada Kako povezati temu, literaturu i strukturu pa predlažemo da bacite oko na članak.   2.5.   Kako smisliti temu za koju ima materijala   Ova tema je usko vezana uz literaturu i planiranje strukture rada, te planiranje praktičnog dijela rada odnosno istraživanje. Stoga smo ovo obradili na prethodnom linku, cjelina 1. U međuvremenu u kratkim crtama iz tog teksta donosimo ==>   2.5.1.      Traženje materijala od kompleksnijeg podnaslova            Dok se traži literatura za temu traži se od kompleksnijeg podnaslova. Ako je jedan podnaslov ulaganje u istraživanje i razvoj u srednjim poduzećima, a drugi definicija istraživanja i razvoja, prvo se traže materijali za kompleksniji podnaslov (prvi). Stoga ako želite vidjeti ima li dovoljno materijala da se tema predloži mentoru, prvo treba provjeriti ima li literature za taj rad. U točki 4.2.3. Naslovi drugih autora su nazivi vaših cjelina [PRIMJER] u zadnjem odlomku pogledajte primjer kako pretraživanjem doći do cijelog kostura sadržaja sa doslovnim primjerom izrade istog.   2.5.2.      Podjela teme na manje dijelove Ako je tema rada Ulaganje u istraživanje i razvoj u srednjim poduzećima  i želite vidjeti ima li materijala za vašu temu, prvo pretražujete ključne riječi „ulaganje u istraživanje i razvoj u srednjim poduzećima“ na znanstvenim portalima jer ćete odmah vidjeti jesu li i drugi pisali na takvu i sličnu relevantnu temu. Ako je tema kompleksnija, kao npr. Utjecaj promjena u ISO standardima  na ulaganja u istraživanje i razvoj  u srednjim poduzećima  u Hrvatskoj u periodu od 2000. do 2023. godine , tema se mora podijeliti na promjene u ISO standardima + ulaganje u istraživanje i razvoj + u srednjim poduzećima + u Hrvatskoj + u odabranom periodu. To će ujedno biti sadržaj vašeg rada.   2.5.3.      Kako od jednostavne teme napraviti kompleksnu Ako imate nepovezane teme npr. promjene u ISO standardima i istraživanje i razvoj i ne možete se odlučiti koju biste temu uzeli, a treba vam tema koja istražuje odnos nekih varijabli, možete istraživati odnos te dvije teme. Preciznije, istraživati 'Odnos' ili 'Utjecaj' 'promjena u ISO standardima  na ulaganja u istraživanje i razvoj '. Ako vam treba precizniji obuhvat podataka birate zemlju ili neko drugo područje, u nekom vremenskom periodu, tema može glasiti Utjecaj promjena u ISO standardima  na ulaganja u istraživanje i razvoj  u srednjim poduzećima  u Hrvatskoj u periodu od 2000. do 2023. godine. Ovo je bio 2. od 7 koraka do gotovog akademskog rada. Slijedi korak 3. Prikupljanje literature i materijala. Cijeli vodič od 7 koraka do gotovog akademskog rada se sastoji od cjelina: 1.        Literaturom do teme i strukture 2.        Smišljanje i odabir teme 3.        Prikupljanje literature i materijala 4.        Izrada strukture rada 5.      Pisanje teorijskog i praktičnog dijela rada 6.      Korištenje AI alata u izradi akademskih radova 7.      Tehničko postavljanje word dokumenta za akademski rad   Preuzimanje svih cjelina i podnaslova Guidea - PDF download . Naručivanje akademskog rada preko kontakt forme (dolje) ili na akra.akademski.radovi@gmail.com

Kako pronaći literaturu i kako pretraživati znanstvene portale + lista portala gdje ima materijala za akademski rad - pročitajte u nastavku. Ovaj tekst je 3. cjelina vodiča kako u 7 koraka do gotovog akademskog rada. Struktura ovog teksta: 3.      PRIKUPLJANJE LITERATURE I MATERIJALA 3.1.   Kako pronaći literaturu za akademski rad 3.1.1.      Lista znanstvenih portala 3.1.2.      Kako pretraživati znanstvene portale 3.1.2.1.            Logički operatori (boolean) 3.1.2.2.           Navodnici 3.1.2.3.           Literatura korištena u drugim radovima 3.1.2.4.           Filtriranje po datumu i vrsti rada 3.2.   Treba li koristiti knjižnicu u izradi rada (ne) 3.3.   Smije li se dodavati neodobrena literatura 3.4.   Mora li se upotrijebiti sva literatura (ne)   Neke podnaslove smo detaljnije obradili na nekom drugom tekstu pa vam kroz cijeli tekst povremeno ostavimo naputak gdje se još govori o toj temi. Tema se smišlja u isto vrijeme kada se pregledava dostupna literatura, a po dostupnoj literaturi se može bolje upoznati tema, te vidjeti kako biste mogli nazvati svoje podteme (u sadržaju rada), kako su drugi napravili istraživanje na vašu temu, te vam to može biti inspiracija. Pronalazak literature, smišljanje teme i smišljanje sadržaja rada je kod nas jedan korak, pa smo to sve detaljno opisali u tekstu Literaturom do teme i strukture akademskog rada .   3.1.   Kako pronaći literaturu za akademski rad Putem znanstvenih portala, i iz popisa literature drugih članaka. Prvo što mi napravimo kad tražimo materijale je da u Google tražilicu upišemo cijelu temu ili najvažniji dio teme, sa riječi hrčak  na kraju upita za pretraživanje. Hrčak je portal znanstvenih časopisa iz Hrvatske koji sadrži članke iz raznih disciplina. Pisali smo već u cjelini 1. no ukratko da ponovimo – ako na hrčku postoji mnogo sadržaja koji se bavi istom ili srodnom temom, onda postoji i na drugim portalima. Suprotno tome, ako na hrčku ima ekstremno malo ili ništa radova na vašu temu, vjerojatno je ta problematika slabo istraživana i na drugim portalima. Zbog toga (a i zbog toga što je hrčak hrvatski portal), prvo pretražujemo google sa ključnom riječi hrčak. U nastavku pogledajte listu znanstvenih portala i kako iste pretraživati.   3.1.1.      Lista znanstvenih portala   Google Scholar ( https://scholar.google.com/ ) Google Scholar je jedan od najpoznatijih portala za pretraživanje akademske literature. Nudi širok raspon članaka, knjiga i radova iz različitih disciplina. JSTOR ( www.jstor.org ) JSTOR  omogućava pristup znanstvenim časopisima, knjigama i primarnim izvorima u području društvenih znanosti, humanističkih znanosti, umjetnosti itd. Scopus ( www.scopus.com ) Scopus je jedna od najvećih baza znanstvenih radova, a uključuje znanstvene članke, recenzije i citate. Web of Science ( www.webofscience.com ) Web of Science je portal sličan Scopusu i pruža visokokvalitetne akademske članke i citate. Hrčak ( hrcak.srce.hr ) Hrčak je portal znanstvenih časopisa iz Hrvatske koji sadrži članke iz raznih disciplina. PubMed ( pubmed.ncbi.nlm.nih.gov ) PubMed se koristi za pretraživanje medicinske literature i znanstvenih članaka iz biomedicine. ERIC ( eric.ed.gov ) ERIC je namijenjen za pretraživanje radova iz područja obrazovanja. DOAJ (Directory of Open Access Journals)  ( www.doaj.org ) DOAJ sadrži znanstvene časopise koji su dostupni u otvorenom pristupu. Osim navedenih portala može se koristiti baza podataka ovisno o području kojeg istražujete, npr. IEEE Xplore za tehničke radove, PubMed za medicinu, i sl. Također, materijale se može pretraživati preko sveučilišta ili knjižnice.   3.1.2.      Kako pretraživati znanstvene portale Portali kao što su Google Scholar, Scorpus i Web of Science nude opciju napredne pretrage kako bi se došlo do preciznijih rezultata, npr. po ključnim pojmovima, datumu objave, jeziku, vrsti publikacije, i slično.   3.1.2.1.           Logički operatori (boolean) Svi portali se mogu pretraživati korištenjem logičkih operatora (boolean pretraga) AND/OR/NOT. Kada se istražuje odnos nekih pojava (npr. utjecaj teme1 na temu2 u xy razdoblju), može se pretraživati tema1 AND tema2. Primjerice, ISO standards AND prices trend. AND se koristi da se spoje dva pojma/pojave/teme. OR se koristi za sinonime, odnosno da se traže materijali koji koriste ili jedno ili drugo, ali ne oboje (kao kod AND). NOT se koristi da se isključe određeni pojmovi. Može se koristiti ako primjerice imate neku temu za koju vam se izbacuju rezultati koji se bave nekim aspektom koji vas ne zanima. Možete koristiti OR kako bi vam pokazalo rezultate koji se NE odnose na to što ne želite, i tako filtrirate rezultate pretrage da dobijete materijale koji su preostali, i koji će vam možda više odgovarati.   3.1.2.2.           Navodnici Korištenje navodnika se može koristiti za smanjenje rezultata i preciziranje koje rezultate želite. Na primjer, ako tražite samo definiciju pojma održivi razvoj, a materijali pišu o svemu osim da daju definiciju, možete taj pojam staviti u zagradu (na engleskom), npr. ''sustainable development'' i veća je vjerojatnost da ćete pronaći članke koji su općeniti i imaju uvod u održivi razvoj, odnosno daju definiciju.   3.1.2.3.           Literatura korištena u drugim radovima   Svaki znanstveni rad na kraju ima popis literature. Taj popis može biti zlatan jer sadrži druge relevantne radove koji se bave temom koja vas zanima.   3.1.2.4.           Filtriranje po datumu i vrsti rada   Ovisno koju temu obrađujete i koji podaci ili informacije vam trebaju, možete filtrirati po datumu objave i/ili vrsti rada. Filtriranje portala po datumu je korisno ako tražite novije istraživanje. Ako istražujete npr. utjecaj influenser marketinga na žensku modnu industriju, ne želite da to budu podaci od prije deset godina, iz logičnih razloga – to može dati primjer kako je bilo prije 10 godina, ali ne i sad. Stoga možete pretražiti influenser marketing OR marketing AND fashion industry NOT men, postaviti case study, objavljen nakon 2023. godine. Ako to ne daje rezultate, možete godinu pomaknuti na 2022. Također, možete maknuti NOT men kako biste proširili istraživanje i dobili općenitije rezultate.   3.2.   Treba li koristiti knjižnicu u izradi rada (ne)   Razvojem interneta i sve većom dostupšnoću znanstvenih radova online, izrada akademskih radova sve manje zahtjeva odlazak u knjižnicu i pretraživanje fizičkih knjiga. Treba imati na umu da akademski rad mora imati raznovrsne izvore literature, i da treba provjeriti kvalitetu izvora. Odnosno, provjeriti je li rad objavljen u recenziranom časopisu ( peer-reviewed ), npr. na Scholaru. Tako se osiguravaju relevantne i provjerene informacije. Akademski radovi uvijek moraju imati barem nekoliko izvora iz knjiga, ovisno o opsegu teksta kojeg pišete. Na primjer, seminar oko 1-2 knjige, završni rad do 35 stranica oko 5 knjiga, diplomski do 50 stranica oko 10, itd. Ovo je naša slobodna procjena sa kojom su mentori zadovoljni, ne i službena uputa od ustanova. Svaka ustanova ima svoje preporuke za navođenje vrste literature.   3.3.   Smije li se dodavati neodobrena literatura   Prilikom prijave teme mentoru se često prikazuje i popis literature koji se planira koristiti. Ako tokom izrade naiđete na relevantan članak koji želite iskoristiti, a niste ga prethodno naveli u popisu koji je mentor odobrio, smijete ga dodati. No, moguće je da mentor ne želi da koristite taj izvor ako nije relevantan odnosno ako je uzet sa nedozvoljenog izvora. Stoga provjerite izvor: primjer, ne smije biti wikipedija, ali ako je objavljen u ekonomskom časopisu onda ga smijete koristiti iako ga mentor nije odobrio.   3.4.   Mora li se upotrijebiti sva literatura (ne)   Ako neku literaturu niste imali potrebe koristiti jer ste tokom pisanja došli do nove relevantnije (bolje) literature, u redu je da ne iskoristite sve izvore koje ste prvotno bili pronašli. Cilj odobrenog popisa literature je osiguranje da će se rad napisati kvalitetnom literaturom, a cilj kvalitetne literature je prikazati problematiku što preciznije i konkretnije. Stoga ako pronađete konkretniji znanstveni članak, možete ga koristiti, a izostaviti neki manje konkretan. Ovo je bio 3. od 7 koraka do gotovog akademskog rada. Slijedi korak 4. Izrada strukture akademskog rada (teorija i istraživački dio te plan istraživanja). Cijeli vodič od 7 koraka do gotovog akademskog rada se sastoji od cjelina: 1.        Literaturom do teme i strukture 2.        Smišljanje i odabir teme 3.        Prikupljanje literature i materijala 4.        Izrada strukture rada 5.      Pisanje teorijskog i praktičnog dijela rada 6.      Korištenje AI alata u izradi akademskih radova 7.      Tehničko postavljanje word dokumenta za akademski rad   Preuzimanje svih cjelina i podnaslova Guidea - PDF download . Naručivanje akademskog rada preko kontakt forme (dolje) ili na akra.akademski.radovi@gmail.com

Kako smisliti istraživanje i kako izgleda kostur empirijskog dijela? Kako jednostavno i brzo napisati teoriju, kako napisati uvod? Sve ovo i više od toga pročitajte u nastavku. Ovaj tekst je 5. cjelina vodiča kako u 7 koraka do gotovog akademskog rada. Struktura ovog teksta: 5.      PISANJE TEORIJSKOG I PRAKTIČNOG DIJELA RADA 5.1.   Trikovi kako brzo napisati teoriju akademskog rada 5.2.   Kako se piše uvod u završnom i diplomskom radu 5.2.1.       Pisanje uvoda u završnom radu 5.2.2.      Pisanje uvoda u diplomskom radu 5.3.   Razlike praktični istraživački empirijski rad 5.4.   Vrste istraživanja u završnom i diplomskom radu 5.4.1.      Teorijsko i empirijsko istraživanje 5.4.2.      Kvantitativno (longitudinano) i kvalitativno istraživanje 5.5.   Prikupljanje podataka za praktični dio rada   5.5.1.      Podaci za kvantitativno i kvalitativno istraživanje 5.5.2.        Primarni i sekundarni podaci 5.5.3.      Postavljanje hipoteza 5.5.3.1.           Zavisna vs nezavisna varijabla 5.5.3.2.             Nulta hipoteza 5.6.     Kako statistički obraditi podatke u koracima 5.6.1.      Koraci statističke obrade podataka (excel) 5.6.2.        Testiranje hipoteza 5.7.   Kako interpretirati rezultate u istraživanju Neke podnaslove smo detaljnije obradili na nekom drugom tekstu pa vam kroz cijeli tekst povremeno ostavimo naputak gdje se još govori o toj temi. 5.1.   Trikovi kako brzo napisati teoriju akademskog rada Ovdje   smo naveli detaljan popis trikova kako brzo napisati teoriju i popuniti tekst. Pod popunjavanjem teksta mislimo na situacije kada ste napisali sve što ste htjeli ali vam fali još 2-3 stranice teksta. Kao što ćete vidjeti u nastavku teksta, istraživanje može biti teorijsko i empirijsko. Teorijsko znači pregled dosadašnjih istraživanja, a praktično ćemo detaljno obraditi u nastavku teksta. U cjelini 4. Izrada strukture rada  smo pisali kako isplanirati istraživanje u akademskom radu (točka 4.4.), a što bi vam moglo biti korisno pri pisanju.   5.2.   Kako se piše uvod u završnom i diplomskom radu   Uvod se piše ovisno o vrsti rada i pravilima fakulteta, stoga predlažemo da sa stranice fakulteta preuzmete word predložak za izradu akademskih radova.   5.2.1.      Pisanje uvoda u završnom radu   U kratkim crtama, završni radovi najčešće sadrže točke druge razine: predmet istraživanja, svrha i ciljevi, te struktura rada, a nakon kojih dolazi zasebna stranica sa Sažetkom (abstract), te potom automatska tablica sadržaja. Sažetak (abstract) sadrži kratak pregled predmeta istraživanja (tzv. problem istraživanja), razloge zašto je ta tema aktualna odnosno zašto se istražuje taj problem, kako se istražuje, relevantnost istraživanja (u prijevodu je li istraživanje neophodno/relevantno te da li istražuje neko područje koje je korisno istražiti), te ciljeve rada. Zbog ciljeva završnog rada, istraživanje akademskog rada je jednostavnije, pa se najčešće temelji na sekundarnim podacima i/ili anketnom upitniku. To su podaci već dostupni na internetu ili prikupljeni samostalno. Prije pisanja uvoda se kroz ciljeve istraživanja planira kako će se taj cilj ostvariti onim načinom istraživanja kojeg ste htjeli primijeniti. Drugim riječima, planiranje je pola posla, a pisanja akademskog rada se primate tek kada u glavi već imate sav plan i literaturu od početka do kraja procesa izrade akademskog rada.   5.2.2.      Pisanje uvoda u diplomskom radu   Diplomski radovi zbog ciljeva odnosno svrhe diplomskog kao akademskog rada imaju kompleksnije istraživanje, stoga se postavljaju istraživačka pitanja (hipoteze), te istraživački I., dio praktičnog dijela akademskog rada u kojem se predstavlja problematika istraživanja i metodologija. Ponekad je taj dio (Istraživački I.) sastavni dio uvoda, a ponekad se nalazi na početku praktičnog dijela rada – ovisno o preferencijama vašeg fakulteta. Uvod diplomskog rada također sadrži svrhu i ciljeve, problematiku, ali i metodologiju. Detalje provjerite na stranicama fakulteta.   5.3.   Razlike praktični istraživački empirijski rad   Studenti se često bune kod terminologije za dio akademskog rada koji slijedi nakon teorijskog. Praktični dio rada se odnosi na dio rada koji se bavi primjenom teorijskih znanja u praksi. Istraživački dio rada se odnosi na dio rada koji ima za cilj pronalaženje novih saznanja. Da bi se došlo do njih treba provesti neko istraživanje. Prema tome je istraživački dio rada ujedno praktični dio, jer primjenjuje teorijska saznanja. Konačno, empirijski dio rada podrazumijeva istraživanje koje se temelji na stvarnim podacima. Empirija znači iskustvo, stoga je riječ o istraživanju koje prikuplja podatke u stvarnim uvjetima.  Podaci mogu biti prikupljeni različitim metodama, kao npr. anketom, intervjuima, i prikupljanjem podataka u stvarnim uvjetima . Prema tome, svako praktično istraživanje u akademskom radu je empirijsko.   5.4.   Vrste istraživanja u završnom i diplomskom radu   Seminarski radovi se najčešće bave samo pregledom teorije, no i oni mogu imati neki oblik istraživanja.   5.4.1.      Teorijsko i empirijsko istraživanje   Završni i diplomski radovi imaju i teorijsko i empirijsko istraživanje. Pritom empirijsko istraživanje može biti kvantitativno ili kvalitativno (ili kombinacija). Teorijsko istraživanje podrazumijeva pregled i analizu dostupne stručne literature, na odabranu (danu) temu. Uključuje pregled mišljenja drugih autora, zaključke koji su oni izveli na temelju njihovog istraživanja, pa čak i pregled podataka koje su oni koristili da bi došli do tog zaključka. Empirijski dio donosi nove zaključke. Podaci za empirijski dio ne moraju nužno biti dostupni isključivo autoru akademskog rada da bi se akademski rad zvao empirijskim. Izvori podataka mogu biti i sekundarni.   5.4.2.      Kvantitativno (longitudinano) i kvalitativno istraživanje Kvantitativno istraživanje se temelji na statističkoj analizi, i koristi se za uočavanje odnosa i obrazaca među nekim pojavama. Suprotno tome, kvalitativno istraživanje se temelji na dubinskoj analizi neke pojave kroz intervjue, ankete i sl., i to kroz opisivanje i interpretaciju. Kvantitativno istraživanje je najčešće longitudinalno. To znači da obuhvaća podatke kroz dulje vremensko razdoblje, a cilj je praćenje promjena i/ili uočavanje određenog trenda među odabranim pojavama sa većim obuhvatom podataka.   5.5.   Prikupljanje podataka za praktični dio rada    Prikupljanje podataka je različito za različite vrste istraživanja, a spomenut ćemo one koji su najčešći u akademskim radovima.   5.5.1.      Podaci za kvantitativno i kvalitativno istraživanje   Kod kvantitativnog istraživanja (statistička obrada) se koriste ankete, kod kvalitativnog dublji intervjui sa manjim brojem ispitanika, i studije slučaja ( case studies ). Dobra ideja za istraživanje je napraviti intervju na većem broju ispitanika, a zatim nekolicini ljudi koji su ispunili upitnik postaviti dublja pitanja kako bi se dobilo dublje obrazloženje odnosa među pojavama koje istražujete.   5.5.2.      Primarni i sekundarni podaci   Podaci koji se prikupljaju mogu biti primarni ili sekundarni. Primarni su oni koje samostalno prikupljate, kao što su ankete, a sekundarni su već postojeći podaci koje ste od negdje preuzeli. Sekundarni podaci se prikupljaju iz statističkih baza podataka, poslovnih izvještaja, znanstvenih radova, državnih izvora, web stranica poduzeća kojim se bavite, i sl.     5.5.3.      Postavljanje hipoteza   Hipoteza je pretpostavka koja se postavlja prije istraživanja, a koja će se istražiti prvo kroz literaturu a zatim kroz podatke. Hipoteze usmjeravaju istraživanje i analizu podataka, te diktiraju koja će se vrsta istraživanja provesti. Hipoteze moraju biti jasne i mjerljive, tzv. testabilne. Koraci u postavljanju hipoteza su: Identifikacija problema (istraživačko pitanje) Određivanje varijabli (nezavisna koja je uzrok, i zavisna koja je rezultat) Predviđanje odnosa.   5.5.3.1.           Zavisna vs nezavisna varijabla   Ako želimo istražiti kako promjena cijene utječe na prodaju proizvoda, cijena je nezavisna varijabla, a prodaja zavisna. Također, ako predvidimo da povećanje cijene rezultira smanjenjem prodaje to je istraživačko pitanje odnosno hipoteza H1. Hipoteza H2 bi mogla biti 'upotreba društvenih mreža povećava lojalnost korisnika prema brendu'.   5.5.3.2.           Nulta hipoteza   Nulta hipoteza (H0) se postavlja tako da se pretpostavlja da između pojava nema veze ili razlike između varijabli. Nulta hipoteza se uvijek postavlja tako da bde suprotnost istraživačkoj hipotezi. Kada se radi istraživanje, cilj je doći do zaključka može li se nulta hipoteza odbaciti, odnosno, postoji li dovoljno dokaza da se dokaže tvrdnja istraživačke hipoteze, npr. 'povećanje cijene proizvoda nema utjecaja na prodaju'.   5.6.   Kako statistički obraditi podatke u koracima Ukratko, testiranje hipoteza se vrši tako da se postave nulta i istraživačka (suprotna) hipoteza, odaberu statistički testovi (npr. ANOVA), i zatim se računa p-vrijednost da se izvede zaključak.   5.6.1.      Koraci statističke obrade podataka (excel) Statistička obrada podataka kreće sa uređivanjem (obradom) prikupljenih podataka, kako bi se isti mogli koristiti. Zatim se koriste metode opisne statistike (deskriptivna analiza), i/ili to putem regresijske statistike. Mi statistiku radimo u Excelu, no za to postoje i specijalizirani programi i programski jezici. U kratkim crtama, u Excelu se pod Data odabere Data Analysis (gore desno), Regression ili Descriptive Statistics, OK, unos x i y varijable (zavisne i nezavisne), ako ste označili labels čelije označavate Labels u prozorčiću, odabirete čeliju u koju će se rezultati prikazati, i stisnete OK. Slijede grafički prikazi (histogrami, pie chartovi i sl.) kako bi se vizualno jednostavnije prikazali trendovi, distribucije, ili neki ekstremi. Slijedi inferencijalna statistika kao što su ANOVA, white-ov test, t-test, i tome slično, kako bi se iz dobivenih podataka donjeli zaključci o populaciji. Ovim korakom se želi ispitati odnose među varijablama, te provjeriti je li razlika između pojava koje promatramo statistički značajna. Statistička značajnost znači da li je do razlike (trenda) došlo slučajno ili zbog nekog stvarnog efekta. Nakon toga se vrši korelacija i regresija. Korelacija pokazuje jačinu i smjer odnosa između dvije varijable, a regresija pomaže da se odredi utjecaj nezavisnih varijabli na zavisnu.   5.6.2.      Testiranje hipoteza   Testiranje hipoteza je sljedeći korak, a za što se korisi chi-square test, ANOVA, ili t-test. Za donošenje zaključaka se koristi p-vrijednost. Ako je ona manja od 0,05,  tada se nulta hipoteza odbacuje, što znači da postoji statistički značajna razlika.   5.7.   Kako interpretirati rezultate u istraživanju   Nakon toga se interpretiraju rezultati odnosno odgovara se na istraživačke hipoteze, i sve to se potvrđuje rezultatima provedenih testova. Ističu se ograničenja u istraživanju kako bi onaj tko čita tekst rada i uzima vaše zaključke istraživanja znao u kojim uvjetima su ti zaključci nastali. Zaključno, nulta hipoteza je najvažnija jer je temelj za daljnje testiranje odnosa između varijabli. Istraživačka hipoteza je predviđanje, a testiranjem se H0 potvrđuje ili odbacuje na temelju statističke analize.   Sažetiji prikaz i korake kako isplanirati istraživanje u akademskom radu  pogledajte u točki 4.4. spomenutog teksta, a u točki 4.5. pogledajte kako izgleda struktura empirijskog dijela rada, odnosno kako napraviti sadržaj za istraživanje (metodologija, opis uzorka, rezultati i sl.).   Ovo je bio 5. od 7 koraka do gotovog akademskog rada. Slijedi korak 6. Korištenje AI alata (GPT-a) u izradi akademskih radova. Cijeli vodič od 7 koraka do gotovog akademskog rada se sastoji od cjelina: 1.        Literaturom do teme i strukture 2.        Smišljanje i odabir teme 3.        Prikupljanje literature i materijala 4.        Izrada strukture rada 5.      Pisanje teorijskog i praktičnog dijela rada 6.      Korištenje AI alata u izradi akademskih radova 7.      Tehničko postavljanje word dokumenta za akademski rad   Preuzimanje svih cjelina i podnaslova Guidea - PDF download . Naručivanje akademskog rada preko kontakt forme (dolje) ili na akra.akademski.radovi@gmail.com

GPT ima prepoznatljiv stil pisanja, ponekad daje pogrešne odgovore, i ne zna se odakle je uzeo informacije. Na što pripaziti tokom pisanja i za što ga se smije koristiti pročitajte u nastavku. Ovaj tekst je dio 6. cjeline vodiča kako u 7 koraka do gotovog akademskog rada. Disclamer: koristimo li GPT i zašto pišemo o GPT-u? Cilj je odgovoriti na najčešća pitanja dok pišete rad, a GPT je danas vrlo aktualno pitanje. Ne preporučamo izradu rada sa GPT-em. GPT i drugi ai generatori teksta su alat, a ne rješenje. Struktura teksta se sastoji od: Prepoznatljivi stil pisanja Pogrešni odgovori, tj. informacije Neprovjereni izvori podataka Ograničenje u upisu znakova (čak i u premium verziji) Neke podnaslove smo detaljnije obradili na nekom drugom tekstu pa vam kroz cijeli tekst povremeno ostavimo naputak gdje se još govori o toj temi. ChatGPT ima svoje prednosti, ali i mane. Mane koje su važne ako razmatrate da ga koristite u izradi akademskog rada, a od kojih se sastoji struktura ovog teksta su: ima svoj prepoznatljivi stil pisanja, kod kompleksnijih zadataka daje krive odgovore, izvori podataka koje koristi, ograničenje u upisu znakova (ne možete ga koristiti neograničeno, čak i u plaćenoj verziji).   Prepoznatljivi stil pisanja Tekst koji GPT generira je uvijek koncipiran na isti način, čak i u naprednijoj (plaćenoj) verziji pa je struktura njegovih rečenica uvijek ista. Osim toga ima puno poštapalica (npr. 'ključno'). Vjerujemo da mentori već iz aviona mogu prepoznati tekst koji je generirao GPT. Kad biste njegov tekst išli 'prepričati drugim riječima', moguće da biste uspjeli u tome no i dalje ne biste znali odakle je tekst preuzeo, te je li sve što vam je rekao točno, a izgubili biste vrijeme da cijeli tekst pretipkate drugim riječima. Prema tome postoje razlozi zašto ga je dobro koristiti, ali i zašto ne. Razloga koji su protiv korištenja je mnogo, a najvažniji je da takav rad nije kvalitetan, te da vrlo lako može biti okarakteriziran plagijatom.   Pogrešni odgovori, tj. informacije   Zbog načina na koji kreira rečenice često daje tvrdnje koje nisu točne, a to se najbolje vidi u područjima gdje radi sa većim obuhvatom podataka a ne riječima, kao što su područja matematike i programiranja. GPT je kalkulator ali za tekst, a ne brojeve. Ili barem sve dok su brojevi jednostavni. Zato nekada tvrdnje nisu točne. Kod područja poput ekonomije i sličnih fakulteta kada treba generirati tekst za teoriju greške su puno rjeđe, no ako treba analizirati veći broj podataka po određenim parametrima, često krivo izračuna te parametre (npr. pokazatelje financijske uspješnosti kroz određeni vremenski period), te vam ponudi krivi zaključak. Ako pišete temu iz knjigovodstva, moguće da će vam dati krive informacije ako je iste uzeo iz nekog Pravilnika koji je kasnije izmijenjen, ili nije u obzir uzeo i neki Zakon koji regulira stavke iz tog Pravilnika. Da biste provjerili je li donio dobre zaključke morate ih sami ručno provjeriti.   Neprovjereni izvori podataka   GPT informacije uzima iz tekstova na svim jezicima neovisno o jeziku na kojem mu se postavio upit. To znači da nikad ne znate odakle je preuzeo informacije , te bi li vaš završni/diplomski rad onda bio GPT plagijat. Nikad ne znamo da li je copy-pasteao neke rečenice ili je sve sam smislio. Pošto uzima logičan slijed riječi, možda su mu najlogičnije riječi za odgovor bile od autora Perica, O. (2018.). Vi to niste znali, niste napisali odakle je preuzeto, i u problemu ste. Ako ga se koristi, treba ga koristiti da interpretira autore koje već znamo, kao što je gore opisano.   Ograničenje u upisu znakova (čak i u premium verziji)   Osim navedenog, možete mu postaviti samo određen broj upita. Da bi GPT optimalno radio u svakom trenutku 0-24 24/7 u cijelom svijetu, nije dozvoljeno da ga se koristi kao Google (besplatno), jer bi ga to preopteretilo. Zbog toga svaki korisnik ga može koristiti do određene 'granice', a onda čekati nekoliko sati da bi ga opet mogao koristiti. GPT to naziva 'sesijom', a svaka sesija ima 3000 tokena. Tokeni su kraće riječi ili slogovi (npr. pas, knji, go, vod, stvo = 5 tokena). ChatGPT ima mogućnost upload-a word dokumenta. Možete mu učitati rad nekog autora da vam izvuće najvažnije zaključke tog autora, što može biti vrlo korisno i uštedjeti vam vrijeme. U tom slučaju ćete jako brzo potrošiti dostupne tokene i bit će vam onemogućeno korištenje GPT-a. Zaključno, smije li se koristiti GPT? Vjerujemo da je time-consuming, sa prevelikim rizikom od proglašenja plagijata. Stoga ga mi koristimo samo za tablice da ih ne prepisujemo ručno i pomoć da nam objasni ako nešto ne razumijemo. Pisali smo i o t ehnologiji kojom GPT generira tekst , listi programa za provjeru GPT plagijata , te načinima na koje se GPT smije koristiti u izradi akademskog rada  (cjelina 6., točka 6.2.). Ovo je bio dio 6-og od 7 koraka do gotovog akademskog rada: Korištenje AI alata u izradi akademskih radova. Cijeli vodič od 7 koraka do gotovog akademskog rada se sastoji od cjelina: 1.        Literaturom do teme i strukture 2.        Smišljanje i odabir teme 3.        Prikupljanje literature i materijala 4.        Izrada strukture rada 5.      Pisanje teorijskog i praktičnog dijela rada 6.      Korištenje AI alata u izradi akademskih radova 7.      Tehničko postavljanje word dokumenta za akademski rad Preuzimanje svih cjelina i podnaslova Guidea - PDF download . Naručivanje akademskog rada preko kontakt forme (dolje) ili na akra.akademski.radovi@gmail.com

Kako numerirati od treće stranice, umetnuti fusnotu, kako postaviti stilove za umetanje tablice sadržaja i ilustracija? Ovaj tekst je 7. cjelina vodiča kako u 7 koraka do gotovog akademskog rada. Tekst sa popratnim videima je trenutno u izradi. Struktura ovog teksta: 7.      TEHNIČKO POSTAVLJANJE WORD DOKUMENTA ZA AKADEMSKI RAD 7.1.   Tehničko postavljanje Worda za akademske radove 7.1.1.WORD umetanje tablice sadržaja 7.1.2.Kako numerirati od treće stranice 7.1.3.Korištenje stilova u Wordu 7.1.4.Kako umetnuti fusnotu u Wordu 7.1.5.Kako okrenuti layout samo jedne stranice  7.2.   Trikovi kako povećati broj stranica u radu 7.3.   Alati za lekturu i pravopis akademskog rada 7.4.   Provjera je li akademski rad plagijat 7.4.1.Programi za provjeru plagijat a U međuvremenu možete pogledati druge cjeline ili se javiti - rado ćemo pomoći. Ovo je 7. od 7 koraka do gotovog akademskog rada. Cijeli vodič od 7 koraka do gotovog akademskog rada se sastoji od cjelina: 1.      Literaturom do teme i strukture 2.        Smišljanje i odabir teme 3.      Prikupljanje literature i materijala 4.      Izrada strukture rada 5.      Pisanje teorijskog i praktičnog dijela rada 6.      Korištenje AI alata u izradi akademskih radova 7.      Tehničko postavljanje word dokumenta za akademski rad   Preuzimanje svih cjelina i podnaslova Guidea - PDF download . Naručivanje akademskog rada preko kontakt forme (dolje) ili na akra.akademski.radovi@gmail.com