Tema se smišlja u isto vrijeme kada se pregledava dostupna literatura, a po dostupnoj literaturi se može bolje upoznati tema, te vidjeti kako biste mogli nazvati svoje podteme (u sadržaju rada), kako su drugi napravili istraživanje na vašu temu, te vam to može biti inspiracija.

Pronalazak literature, smišljanje teme i smišljanje sadržaja rada je kod nas jedan korak, pa smo to sve detaljno opisali u tekstu Literaturom do teme i strukture akademskog rada.

3.1. Kako pronaći literaturu za akademski rad

Putem znanstvenih portala, i iz popisa literature drugih članaka.

Prvo što mi napravimo kad tražimo materijale je da u Google tražilicu upišemo cijelu temu ili najvažniji dio teme, sa riječi hrčak na kraju upita za pretraživanje.

Hrčak je portal znanstvenih časopisa iz Hrvatske koji sadrži članke iz raznih disciplina.

Pisali smo već u cjelini 1. no ukratko da ponovimo – ako na hrčku postoji mnogo sadržaja koji se bavi istom ili srodnom temom, onda postoji i na drugim portalima.

Suprotno tome, ako na hrčku ima ekstremno malo ili ništa radova na vašu temu, vjerojatno je ta problematika slabo istraživana i na drugim portalima.

Zbog toga (a i zbog toga što je hrčak hrvatski portal), prvo pretražujemo google sa ključnom riječi hrčak.

U nastavku pogledajte listu znanstvenih portala i kako iste pretraživati.

3.1.1. Lista znanstvenih portala

Google Scholar (https://scholar.google.com/)

Google Scholar je jedan od najpoznatijih portala za pretraživanje akademske literature.

Nudi širok raspon članaka, knjiga i radova iz različitih disciplina.

JSTOR (www.jstor.org)

JSTOR omogućava pristup znanstvenim časopisima, knjigama i primarnim izvorima u području društvenih znanosti, humanističkih znanosti, umjetnosti itd.

Scopus (www.scopus.com)

Scopus je jedna od najvećih baza znanstvenih radova, a uključuje znanstvene članke, recenzije i citate.

Web of Science (www.webofscience.com)

Web of Science je portal sličan Scopusu i pruža visokokvalitetne akademske članke i citate.

Hrčak (hrcak.srce.hr)

Hrčak je portal znanstvenih časopisa iz Hrvatske koji sadrži članke iz raznih disciplina.

PubMed (pubmed.ncbi.nlm.nih.gov)

PubMed se koristi za pretraživanje medicinske literature i znanstvenih članaka iz biomedicine.

ERIC (eric.ed.gov)

ERIC je namijenjen za pretraživanje radova iz područja obrazovanja.

DOAJ (Directory of Open Access Journals) (www.doaj.org)

DOAJ sadrži znanstvene časopise koji su dostupni u otvorenom pristupu.

Osim navedenih portala može se koristiti baza podataka ovisno o području kojeg istražujete, npr. IEEE Xplore za tehničke radove, PubMed za medicinu, i sl.

Također, materijale se može pretraživati preko sveučilišta ili knjižnice.

3.1.2. Kako pretraživati znanstvene portale

Portali kao što su Google Scholar, Scorpus i Web of Science nude opciju napredne pretrage kako bi se došlo do preciznijih rezultata, npr. po ključnim pojmovima, datumu objave, jeziku, vrsti publikacije, i slično.

3.1.2.1. Logički operatori (boolean)

Svi portali se mogu pretraživati korištenjem logičkih operatora (boolean pretraga) AND/OR/NOT. Kada se istražuje odnos nekih pojava (npr. utjecaj teme1 na temu2 u xy razdoblju), može se pretraživati tema1 AND tema2. Primjerice, ISO standards AND prices trend.

AND se koristi da se spoje dva pojma/pojave/teme.

OR se koristi za sinonime, odnosno da se traže materijali koji koriste ili jedno ili drugo, ali ne oboje (kao kod AND).

NOT se koristi da se isključe određeni pojmovi. Može se koristiti ako primjerice imate neku temu za koju vam se izbacuju rezultati koji se bave nekim aspektom koji vas ne zanima.

Možete koristiti OR kako bi vam pokazalo rezultate koji se NE odnose na to što ne želite, i tako filtrirate rezultate pretrage da dobijete materijale koji su preostali, i koji će vam možda više odgovarati.

3.1.2.2. Navodnici

Korištenje navodnika se može koristiti za smanjenje rezultata i preciziranje koje rezultate želite.

Na primjer, ako tražite samo definiciju pojma održivi razvoj, a materijali pišu o svemu osim da daju definiciju, možete taj pojam staviti u zagradu (na engleskom), npr. ''sustainable development'' i veća je vjerojatnost da ćete pronaći članke koji su općeniti i imaju uvod u održivi razvoj, odnosno daju definiciju.

3.1.2.3. Literatura korištena u drugim radovima

Svaki znanstveni rad na kraju ima popis literature. Taj popis može biti zlatan jer sadrži druge relevantne radove koji se bave temom koja vas zanima.

3.1.2.4. Filtriranje po datumu i vrsti rada

Ovisno koju temu obrađujete i koji podaci ili informacije vam trebaju, možete filtrirati po datumu objave i/ili vrsti rada.

Filtriranje portala po datumu je korisno ako tražite novije istraživanje. Ako istražujete npr. utjecaj influenser marketinga na žensku modnu industriju, ne želite da to budu podaci od prije deset godina, iz logičnih razloga – to može dati primjer kako je bilo prije 10 godina, ali ne i sad.

Stoga možete pretražiti influenser marketing OR marketing AND fashion industry NOT men, postaviti case study, objavljen nakon 2023. godine.

Ako to ne daje rezultate, možete godinu pomaknuti na 2022. Također, možete maknuti NOT men kako biste proširili istraživanje i dobili općenitije rezultate.

3.2. Treba li koristiti knjižnicu u izradi rada (ne)

Razvojem interneta i sve većom dostupšnoću znanstvenih radova online, izrada akademskih radova sve manje zahtjeva odlazak u knjižnicu i pretraživanje fizičkih knjiga.

Treba imati na umu da akademski rad mora imati raznovrsne izvore literature, i da treba provjeriti kvalitetu izvora. Odnosno, provjeriti je li rad objavljen u recenziranom časopisu (peer-reviewed), npr. na Scholaru.

Tako se osiguravaju relevantne i provjerene informacije.

Akademski radovi uvijek moraju imati barem nekoliko izvora iz knjiga, ovisno o opsegu teksta kojeg pišete.

Na primjer, seminar oko 1-2 knjige, završni rad do 35 stranica oko 5 knjiga, diplomski do 50 stranica oko 10, itd.

Ovo je naša slobodna procjena sa kojom su mentori zadovoljni, ne i službena uputa od ustanova.

Svaka ustanova ima svoje preporuke za navođenje vrste literature.

3.3. Smije li se dodavati neodobrena literatura

Prilikom prijave teme mentoru se često prikazuje i popis literature koji se planira koristiti.

Ako tokom izrade naiđete na relevantan članak koji želite iskoristiti, a niste ga prethodno naveli u popisu koji je mentor odobrio, smijete ga dodati.

No, moguće je da mentor ne želi da koristite taj izvor ako nije relevantan odnosno ako je uzet sa nedozvoljenog izvora.

Stoga provjerite izvor: primjer, ne smije biti wikipedija, ali ako je objavljen u ekonomskom časopisu onda ga smijete koristiti iako ga mentor nije odobrio.

3.4. Mora li se upotrijebiti sva literatura (ne)

Ako neku literaturu niste imali potrebe koristiti jer ste tokom pisanja došli do nove relevantnije (bolje) literature, u redu je da ne iskoristite sve izvore koje ste prvotno bili pronašli.

Cilj odobrenog popisa literature je osiguranje da će se rad napisati kvalitetnom literaturom, a cilj kvalitetne literature je prikazati problematiku što preciznije i konkretnije.

Stoga ako pronađete konkretniji znanstveni članak, možete ga koristiti, a izostaviti neki manje konkretan.

Ovo je bio 3. od 7 koraka do gotovog akademskog rada. Slijedi korak 4. Izrada strukture akademskog rada (teorija i istraživački dio te plan istraživanja).

Cijeli vodič od 7 koraka do gotovog akademskog rada se sastoji od cjelina:

1. Literaturom do teme i strukture

2. Smišljanje i odabir teme

3. Prikupljanje literature i materijala

4. Izrada strukture rada

5. Pisanje teorijskog i praktičnog dijela rada

6. Korištenje AI alata u izradi akademskih radova

7. Tehničko postavljanje word dokumenta za akademski rad

Preuzimanje svih cjelina i podnaslova Guidea - PDF download.

Naručivanje akademskog rada preko kontakt forme (dolje) ili na akra.akademski.radovi@gmail.com