- ostvari popust na prvu narudžbu -

20%

Izrada strukture akademskog rada

Oct 11

9 min read

Kako osmisliti strukturu za teorijski i za praktični dio? Jeste li znali da prije pisanja možete isplanirati koliko će koji podnaslov imati stranica, da se ne bi za neki podnslov raspisali previše, a neki premalo? Više u nastavku.

Ovaj tekst je 4. cjelina vodiča kako u 7 koraka do gotovog akademskog rada.

Struktura ovog teksta:

4. IZRADA STRUKTURE RADA

4.1. Kako izgleda struktura završnog ili diplomskog rada

4.2. Kako osmisliti strukturu akademskog rada

4.2.1. Podjela teme na manje dijelove

4.2.2. Kostur sadržaja [PRIMJER]

4.2.3. Naslovi drugih autora su nazivi vaših cjelina

4.3. Planiranje broja stranica po podnaslovima

4.4. Kako isplanirati istraživanje u akademskom radu

4.5. Kako isplanirati strukturu empirijskog dijela rada [PRIMJER]

Neke podnaslove smo detaljnije obradili na nekom drugom tekstu pa vam kroz cijeli tekst povremeno ostavimo naputak gdje se još govori o toj temi.

Smišljanje podnaslova strukture akademskog rada je usko vezano uz pronalazak literature i planiranje teme, te planiranje praktičnog dijela rada odnosno istraživanje.

Mi sve to radimo u jednom koraku, pa smo napravili odvojen tekst samo za to, i tu temu obrađujemo u tekstu Literaturom do teme i strukture akademskog rada.

U toj cjelini smo u točki 1.4. opisali kako od literature do strukture.

U zadnjoj točki teksta pred vama dajemo konkretan primjer kako izgleda kostur (struktura) praktičnog dijela akademskog rada sa objašnjenjem što pisati u metodologiji, rezultatima istraživanja, interpretaciji, i sl.

U ovom tekstu ćemo razraditi taktiku i pravila za izradu cijele strukture akademskog rada (tzv. koncepta), i uputiti vas na druge tekstove gdje neke dijelove možete dodatno istražiti.

4.1. Kako izgleda struktura završnog ili diplomskog rada

U suštini, struktura akademskog rada se sastoji od teorije i prakse.

Svaki rad ima teorijsko istraživanje (pregled literature na danu temu), a neki radovi i praktični dio (koji može biti empirijski ali i ne mora. Ovdje smo pisali koja je razlika u vrstama istraživanja (teorijsko, praktično, empirijsko), točka 5.3. i 5.4., pisanje teorijskog i praktičnog dijela.

Struktura završnog i diplomskog rada se sastoji od teorije (koja ima 3 točke) i praktičnog dijela.

Teorijski dio se sastoji od teorijskog pregleda prve teme, teorijskog pregleda druge teme, i zatim teorijskog pregleda odnosa te dvije teme.

Što napraviti kada se tema sastoji od više podtema (npr. odnos između dvije pojave), kako podijeliti temu na manje dijelove da biste znali kako će izgledati struktura rada, i kako pronaći literaturu za sve podteme u strukturi pročitajte u tekstu pred vama te u cjelini 1., točke 1.3. provjera dostupnosti literature i 1.4. od literature do strukture rada.

4.2. Kako osmisliti strukturu akademskog rada

Struktura se radi tako da se teme podjele na manje dijelove, i onda po njima pretražuje literatura na znanstvenim portalima (jednostavnim tehnikama za brzo pretraživanje ciljane teme, točka 3.1.2.).

Jedan od načina je da se od podnaslova drugih autora mogu napraviti podnaslovi za vaš rad.

Pritom se pregleda čime su se bavila druga istraživanja, i planira se vaš istraživački dio (da imate otprilike sliku u glavi kako bi istraživački izgledao).

Više o izradi strukture praktičnog dijela rada u nastavku, ili u cjelini 5. Pisanje teorijskog i praktičnog dijela rada gdje pišemo kako osmisliti i provesti istraživanje, točke 5.3. – 5.7.

Slijedi planiranje broja stranica u radu, tj. koliko stranica će ići za koji podnaslov.

4.2.1. Podjela teme na manje dijelove

U točki 1.3.1. i 2.5.2. pišemo detaljnije o podjeli teme na manje dijelove pri smišljanju teme rada, te u točki o 1.4.1. podjeli teme pri izradi strukture (sadržaja) rada.

U svrhu smišljanja strukture akademskog rada, ukratko ćemo navesti da bi dok predlažete temu mentoru već trebali otprilike znati kako bi sadržaj izgledao.

Ako ne znate kako bi sadržaj izgledao, ne možete znati imate li dovoljno literature za podteme jer još ne znate o čemu ćete sve morati pisati.

Zaključak u tom tekstu je da bez literature ne možete napraviti sadržaj jer ne znate o čemu da uopće pišete, i zato treba prvo podijeliti temu na manje dijelove, i vidjeti ima li za sve te dijelove dovoljno literature.

Jednom kad ste podijelili temu (postupak opisan na linku), znat ćete kako izgleda vaš sadržaj odnosno podnaslovi.

Ukratko, ako je tema računovodstvena politika u proizvodnji jabuka, tema se dijeli na računovodstvenu politiku i proizvodnju jabuka.

Zatim se dijeli još dublje: računovodstvo (definicija, svrha/cilj, računovodstvena politika), proizvodnja (općenito o proizvodnji, specifičnosti/vrste, specifičnosti proizvodnje jabuka).

Zatim se traže materijali od kompleksnijeg dijela prema jednostavnom, npr. računovodstvena politika i proizvodnjja jabuka.

U drugim radovima će prije nego opišu te dvije teme, usput definirati i opisati svrhu i ciljeve.

Ako nema materijala, znači da nećete imati materijala za svaku podtemu u sadržaju.

U tom tekstu smo već opisali i formulu za podjelu teme i izradu sadržaja, no ukratko: sadržaj mora imati tema1, tema2, teorijski dio koji istražuje odnos te dvije teme, praktični dio.

4.2.2. Kostur sadržaja [PRIMJER]

Da biste napravili sadržaj (koncept) akademskog rada, dok istražujete literaturu (prije nego temu predložite mentoru), možete pogledati kako su drugi autori napravili koncept svog rada dok su istraživali temu koja vas zanima.

Primjerice, možda su prije pisanja o računovodstvenoj politici u proizvodnji, u prvom dijelu teorije pod ''računovodstvena politika'' detaljnije obradili podnaslov pod nazivom računovodstvena politika u proizvodnji.

Znate da za to imate materijala i da je to važno spomenuti jer su se i drugi potrudili oko toga, pa to može biti znak da bi bilo korisno tu cjelinu uključiti u vaš rad.

Vaš sadržaj onda ima:

UVOD
RAČUNOVODSTVENA POLITIKA
PROIZVODNJA
RAČUNOVODSTVENA POLITIKA U PROIZVODNJI
PRAKTIČNI DIO
ZAKLJUČAK

To je kostur svakog sadržaja svakog akademskog rada.

Više o ovome pročitajte u nastavku ili u cjelini 2. Smišljanje i odabir teme, točka 2.5.1.

4.2.3. Naslovi drugih autora su nazivi vaših cjelina [PRIMJER]

Naslovi drugih autora mogu biti vaše podteme/podcjeline ovim glavnim cjelinama.

Ako je netko pisao o proizvodnji i računovodstvo pod temom ''Evidencija amortizacije u proizvodnim poduzećima'', možete taj rad koristiti u vašem podnaslovu 4.1.

Specifičnosti amortizacije u proizvodnom poduzeću, a to će biti teorijski pregled predmeta istraživanja kojeg ćete obraditi u sljedećoj cjelini.

Primjera radi, navedno je glavni kostur kako izgleda struktura (kostur) rada, ali nazivi cjelina moraju biti konkretniji.

Svaki sljedeći naslov mora detaljnije istraživati ono što će se istražiti u praktičnom dijelu.

Primjer na slici.

Primjer kako smisliti strukturu akademskog rada — Izvor: samostalna izrada autora

Za detalje o tome kako smisliti strukturu svakako bacite oko na članak koji smo spomenuli jer je tamo linkovima povezan sav drugi sadržaj koji bi vam mogao trebati.

Tamo se nalazi sve što vas može zanimati na jednom mjestu, i od tog teksta možete dalje istraživati sadržaj stranice.

Iz primjera koji je dan na prethodnoj slici, temu smo podijeliti na više cjelina, a zatim na još nekoliko.

Kada se traže materijali za podteme u strukturi rada, traže se od točke 4. (Računovodstvena politika u proizvodnom poduzeću), koristeći metode za pretraživanje znanstvenih portala (točka 3.1.2. u tekstu Kako pretraživati znanstvene portale), a materijali koje dobijete će u sebi već sadržavati definicije računovodstva, svrhu i ciljeve, računovodstvenu politiku, računovodstvenu politiku u proizvodnom poduzeću, te rečunovodstvo u proizvodnom poduzeću – što vam treba za prvi dio teorije.

Upravo ste uštedjeli vrijeme na traženju definicija. Ako ste pročitali trikove za brže pisanje rada znat ćete da cijeli popis literature možete napraviti u manje od minutu, i u 3 klika zamijeniti jednu riječ ili grešku u cijelom dokumentu.

4.3. Planiranje broja stranica po podnaslovima

Kad imate sadržaj i znate koliko stranica mora imati vaš rad, možete planirati koliko teksta će vam trebati za koji dio rada.

Korisno je da se unaprijed isplanira koliko stranica će imati koji podnaslov, da ne bi za jedan naslov treće razine imali 8 stranica, a za naslov druge razine dvije rečenice.

Ako pišete završni rad i trebate imati 35 stranica od uvoda do zaključka, stranice planirate na sljedeći način.

Uvod i zaključak će zajedno imati minimalno 3 stranice, pa preostaje 32 stranice.

Teorijski i praktični dio bi trebali biti barem 50%-50% ili 60%-40% u korist teorijskog dijela (ovisno o tome kakvo imate istraživanje), a to znači ako će praktični biti na otprilike 12 stranica, teorijski dio mora imati 20.

Planiranje sadržaja za praktični dio pogledajte u nastavku.

Teorijski dio se sastoji od 3 cjeline (tema1+tema2+odnos te dvije teme).

One mogu biti podjednako zastupljene po broju stranica, ili se nekom dijelu teorije može posvetiti više pozornosti, ovisno o tome što ima više smisla.

Ako su jednake važnosti za predmet istraživanja, od 20 stranica teorije svaka od 3 podcjelina će imati oko 6,5 stranica. Svaka počinje na novoj stanici, i pritom će biti barem jedna ilustracija po podcjelini, što znači da će za svaku ''nestati'' oko pola stranice do stranica. To znači da svaka podcjelina ima 5,5 do 6 stranica.

Treba uzeti u obzir da je svaka podcjelina podijeljena na oko četiri točke, te da moraju biti razmaci između podnaslova bilo koje razine. (Ovdje pišemo o postavljanju word dokumenta i tehnikalijama za bržu izradu.)

Ako sadržaj koji smo dali u primjeru gore, izgleda kao na slici u nastavku

Primjer izrade strukture akademskog rada — Izvor: samostalna izrada autora

(...) kada se stave razmaci između podnaslova, samo na to je već otišla jedna stranica teksta, a sljedeća cjelina počinje na novoj stranici.

To znači da od spomenutih 5,5 do 6 stranica za svaku cjelinu (npr. cjelina 1), zapravo treba napisati 4,5 do 5 stranica.

Prema tome, ako podnaslov 1. Teorijski okviri računovodstvene politike mora imati 6 stranica, a ima 4 podnaslova, te 1 stranica odlazi na naslove i razmake, svaki podnaslov mora imati nešto manje od 1,5 stranice. Ako se koriste ilustracije, one će zauzeti dodatan prostor u word dokumentu.

Za neke ćete imati više materijala, a za neke manje.

Nit vodilja nije ima li materijala nego o čemu treba više pisati te što je važnije da se detaljnije prikaže.

Ako ima puno materijala za neku 'manje važnu' točku rada, ne možete računati na to da onu važniju točku budete nešto malo obradili, a drugu više. Količina teksta je rezultat važnosti neke podcjeline.

Ako ste napisali sve što ste htjeli, a voljeli biste još malo popuniti tekst, možete ubaciti tablicu ili neku ilustraciju, pod uvjetom da je korisna.

4.4. Kako isplanirati istraživanje u akademskom radu

Istraživanje u akademskom radu se planira kroz sljedeće korake:

Odabir teme i literature,
Formulacija istraživačkog pitanja,
Odabir metodologije,
Plan prikupljanja podataka,
Analiza podataka,
Izrada vremenskog plana,
Strukturiranje i pisanje rada.

Tokom odabira teme i pregleda literature ste se upoznali sa temom koju istražujete.

U ovoj fazi biste već trebali znati kako bi vaše istraživanje otprilike moglo izgledati (npr. pregled izvještaja, ili provođenje ankete, ili statistička obrada sekundarnih podataka, i sl.).

Tekst koji nadopunjuje temu istraživanja je cjelina 5. Pisanje teorijskog dijela i plan i provedba istraživanja, gdje smo te obradili metodologiju, objasnili nultu hipotezu, istraživačko pitanje, statističku obradu sa primjerom iz excela, kako interpretirati podatke i drugo.

U nastavku ovog podnaslova je sažet pregled cjeline 5.

Dakle, nakon literature i teme slijedi definiranje istraživačkog pitanja i hipoteza.

Metodologija znači koje metode će se koristiti u istraživanju (kvalitativna, kvantitativna, ili kombincija) i kako će se prikupljati podaci (anketa, intervju, analiza podataka, pa čak i eksperiment).

U akademskim radovima se u metodologiji opisuje i plan prikupljanja podaka. Odnosno, definiraju se ciljne grupe (koga je važno da ispitamo), uzorak (dobne skupine i sl.), instrumenti (kojim alatima će se provesti), a u nekim slučajevima i etički aspekti istraživanja.

Analiza podataka znači plan koji statistički i analitički alati će biti korišteni.

Postavlja se vremenski okvir u istraživanju odnosno vremenski plan kada ćete vi kao istraživač raditi neki dio istraživanja.

To znači unaprijed planirati kada ćete sastaviti pitanja, a kada ih postaviti i kome, koliko vremena će trebati da se odgovori prikupe, koliko vremena će vam uzeti analiza podataka, itd.

Na kraju, sve obavljeno se treba prikazati u akademskom radu.

Česta greška pri izradi akademskih radova je na samu izradu gledati kao na skupljanje teksta i dokazivanje da ste sami nešto izračunali.

Izrada je jednostavnija i efektnija (čitaj: istraživanje je kvalitetnije), ako je sav tekst rezultat pokazivanja problema. Tako su ilustracije koje pokazuju statističke rezultate dokaz da je ono što ste rekli potvrdila statistika, a ne ilustracija koju morate objasniti a ne znate kako.

4.5. Kako isplanirati strukturu empirijskog dijela rada [PRIMJER STRUKTURE EMPIRIJSKOG ISTRAŽIVANJA]

Provođenje istraživanja uistinu nije komplicirano.

Komplicirano je pokušavati napraviti istraživanje bez da se zna kako se ono provodi.

Odnosno, teško je sve što ne razumijemo – kada to podijelimo u manje korake, njih je lakše razumjeti, a ako razumijemo od čega se sastoji neki problem, razumijemo širu sliku.

Stoga još jednom predlažemo da prije izrade sadržaja i plana istraživanja pročitate 1. Literaturom do teme i strukture i 5. Plan i pisanje teorijskog i praktičnog dijela rada jer je tamo objašnjeno sve što vam treba za napraviti dobru strukturu istraživanja.

Prema svemu navedenom, struktura empirijskog dijela rada izgleda ovako:

Uvod (metodologija)
- Cilj istraživanja opisati kroz istraživačko pitanje i postaviti nultu hipotezu koja je suprotnost tom pitanju, te predstavlja negaciju. Ako se nulta hipoteza odbaci, znači da se prihvaća istraživačko pitanje.
- Opis statističkih ili drugih metoda za analizu podataka, tj. navesti kako ćete točno obraditi podatke.
- Koje podatke? Opisati što će se prikupljati, zašto i kako.
  - Može se priložiti i anketni upitnik ako će se na njemu bazirati istraživanje.
Rezultati istraživanja
- Opisati uzorak i sirove podatke do kojih se došlo istraživanjem.
- Prikazati rezultate statističke obrade tih podataka
Interpretacija
- Objasniti što znače ti rezultati iz prethodnog podnaslova
- Izvesti zaključak u svezi hipoteza
  - Ovdje se koristi p-vrijednost koja u ovisnosti o tome je li veća ili manja od 0,05 odbacuje ili prihvaća nultu hipotezu.
- Spomenuti ograničenja u istraživanju (npr. bilo bi dobro da je bio veći obuhvat podataka ali nije bilo dostupnih podataka, ili upitnik je bio dug pa su možda pitanja pri kraju ispitanici odgovarali na brzinu i bez truda da iskreno odgovore)
- Predložiti istraživanje koje bi dodatno istražilo nešto što bi doprinjelo boljem shvaćaju teme koju vi istražujete, i sl.