Literaturom do teme i strukture

Tema i struktura se ne mogu (i ne smiju) smisliti bez provjere dostupne literature. Čak dapače, tema i struktura su rezultat pretraživanja dostupne literature. Detaljne korake provjerite u nastavku.

Ovaj tekst je 1. cjelina vodiča kako u 7 koraka do gotovog akademskog rada.

Struktura ove cjeline:

1.    LITERATUROM DO TEME I STRUKTURE AKADEMSKOG RADA

1.1.  Kako odabrati temu uz pomoć literature

1.1.1.Kako dobiti ideju za temu

1.1.2.Smišljanje teme za akademski rad

1.1.3.Kako smisliti temu za koju ima dovoljno materijala                                  

1.2.  Kako pretraživati znanstvene portale za relevantnu literaturu                                                          

1.3.  Provjera dostupnosti i kvalitete literature

1.3.1.Podjela teme na manje dijelove (za traženje materijala)

1.3.2.Traženje materijala od kompleksnijeg podnaslova

1.3.3.Kriteriji za ocjenjivanje kvalitete izvora

1.3.4.Nedozvoljeni izvori literature

1.4.  Od literature do strukture rada

1.4.1.Podjela teme na manje dijelove (za izradu strukture)

1.4.2.Kako osmisliti strukturu rada na temelju literature

1.4.3.Naslovi drugih autora su nazivi vaših cjelina

1.5.   Kako povezati temu, literaturu i strukturu

1.5.1.Slanje teme mentoru na odobrenje

Neke podnaslove smo detaljnije obradili na nekom drugom tekstu pa vam kroz cijeli tekst povremeno ostavimo naputak gdje se još govori o toj temi.

1.1. Kako odabrati temu uz pomoć literature

Ukratko, prvo treba odabrati neko područje kolegija (mi to tražimo u ishodu učenja kolegija).

Zatim kad se vidi što je aktualno na znanstvenim portalima, može se odabrati neka tema prema formuli koju smo prikazali ovdje (cjelina 2., točka 2.4.), npr. tema1+tema2+što istražiti u praktičnom dijelu.

Sada ako je tema kompleksnija treba provjeriti ima li materijala za svaki dio te teme.

Koraci za smišljanje teme za koju ima dovoljno stručne literature su:

• Podjela teme na manje dijelove (točke 1.3.1. i točka 1.4.1. ovog teksta)

• Traženje materijala od kompleksnijeg dijela teme prema jednostavnijem (točka 1.3.2. ovog teksta)

1.1.1.     Kako dobiti ideju za temu

Temu se može pronaći uz pomoć literature, no da biste uopće dobili ideju koju literaturu pretraživati, možete:

• pitati chat GPT za ideju za temu, i/ili

• pogledati ishode učenja kolegija na web stranici fakulteta i odabrati jedan, ili

• pisati o nekom području rada vašeg mentora (koje možete pronaći u njegovom CV-u na web stranici faksa pod njegovim kolegijom odmah pored ishoda učenja).

Ako pišete seminar to bi trebalo biti dovoljno.

Ako koristite GPT, u query mu navedite za koji kolegij tražite temu i koju vrstu rada.

U cjelini 6. smo detaljno pisali o upotrebi GPT-a u izradi akademskih radova i kako provjeriti gpt plagijat.

Ako pišete završni ili diplomski rad, osim navedenog:

• prisjetite se i što je danas aktualno u ekonomiji/politici. Primjerice u periodu 2019-2022. su bile popularne teme o utjecaju pandemije na sve što postoji, od marketinga do softvera za upravljanje proizvodnim procesom;

• razmislite možete li odabranu temu sa kolegija povezati sa nečime što je danas aktualno, možete li istražiti međusobni odnos te dvije pojave.

Na primjer, ako je kolegij Poslovna organizacija, a odabran ishod učenja struktura organizacije, onda je 2021. godine tema za završni rad mogla biti „Idealna struktura poslovne organizacije u uvjetima pandemije“.

Kad imate neku osnovnu temu i znate pojavu koja je danas aktualna, možete pitati chat GPT za prijedlog tema. Možete ga pitati i za koju temu misli da ima najviše dostupnih materijala odnosno stručne literature.

Jednom dok imate okvirno ideju za temu akademskog rada možete od jednostavne teme napraviti kompleksnu (cjelina 2., točka 2.5.3.) i koristiti tehnike pretraživanja znanstvenih portala (cjelina 3., točka 3.1.).

1.1.2      Smišljanje teme za akademski rad

Ako ste konzultirali ChatGPT oko odabira teme, nakon što vam je predložio neke teme možete odabrati onu koju u tom trenu vi osobno najbolje razumijete.

Zatim obratite pozornost na dostupnost materijala za odabranu temu (sljedeća točka). Tema bi trebala vama biti jednostavna za pisanje, a istovremeno da ne bude previše općenita.

Odabrana tema bi trebala:

• biti jednostavna,

• a istovemeno dovoljno kompleksna za potrebe vrste rada koji pišete, te

• imati literaturu od drugih autora koji su se bavili istim problemom istraživanja.

Ne želite da tema nužno bude previše jednostavna, pogotovo ako je tema za završni ili diplomski rad. Ali svakako želite da imate dovoljno materijala dok ćete ga pisati. Pod time se ne misli samo na definicije osnovnih pojmova, nego da su drugi autori već istraživali identičnu stvar.

Jako je VAŽNO je imati na umu da što je manje dostupnih materijala, manje su drugi autori tu temu obrađivali, a to znači da će profesor biti oduševljen tom temom. Ali isto tako da vi nećete imati materijale.

Stoga je cilj pronaći zlatnu sredinu.

1.1.3.     Kako smisliti temu za koju ima dovoljno materijala

Odabir teme je usko vezan uz dostupnost materijala (literature) za izradu akademskog rada (cjelina 3.)

Zadnje što želite je da pronađete odličnu temu koju jedva čekate pisati i kojom je mentor oduševljen, pa naknadno shvatite da za nju nema materijala osim onih na 24 sata i wikipediji.

Kako smisliti temu za koju ima dovoljno materijala pročitajte u točki 1.3. ovog teksta, a nedozvoljene izvore literature u točki 1.3.4.

Naša najčešća provjera dostupnosti materijala izgleda tako da u google upišemo ključne riječi od kojih se sastoji tema, i pored toga riječ hrčak (lista znanstvenih portala i kako ih pretraživati).

Ako google ne izbaci ništa što se odnosi na našu temu to znači da portal hrčak nema puno sadržaja na tu temu. To nadalje znači da se nije puno autora bavilo tom temom, a ako to vrijedi za naše područje vrlo je vjerojatno da vrijedi i za druge znanstvene portale.

No ne nužno. Ako nema materijala na hrčku ne znači da nema na drugim portalima, stoga ih treba provjeriti. Mi hrčak koristimo kao referentni/ogledni primjer dostupnosti materijala, a tek zatim gledamo druge portale.

Listu znanstvenih portala pogledajte u točki 3.1.1. tog teksta.

1.2.    Kako pretraživati znanstvene portale za relevantnu literaturu

U cjelini 3. Prikupljanje literature i materijala pročitajte:

• Kako pronaći literaturu za akademski rad

• Lista znanstvenih portala

• Kako pretraživati znanstvene portale

  • Logički operatori (boolean)

  • Navodnici

  • Literatura korištena u drugim radovima

  • Filtriranje po datumu i vrsti rada

• Treba li koristiti knjižnicu u izradi rada (ne)

• Smije li se dodavati neodobrena literatura

• Mora li se upotrijebiti sva literatura (ne)

• Traženje materijala za praktični dio rada

1.3.    Provjera dostupnosti i kvalitete literature

Ovdje dijelimo temu na manje dijelove kako bismo lakše provjerili dostupnost materijala, tražimo materijale od kompleksnijeg dijela teme i usput nailazimo na definicije, pregledavamo je li izvor literature kvalitetan, te koji su to nedozvoljeni izvori u akademskom radu.

1.3.1.      Podjela teme na manje dijelove (za traženje materijala)

Ako imamo teme:

• Odnos inflacije i kretanja prodajnih cijena na primjeru poduzeća XY d.o.o., i

• Utjecaj promjena u ISO standardima na ulaganja u istraživanje i razvoj u srednjim poduzećima u Hrvatskoj u periodu od 2000. do 2023. godine,

  
  

onda ih dijelimo na:

• Inflacija, prodajne cijene, kretanje prodajnih cijena

• Promjene u ISO standardima, ulaganje u istraživanje i razvoj, srednja poduzeća u Hrvatskoj.

  
  

Dalje drugu temu dijelimo na ISO standardi, promjene u ISO sandardima, istraživanje i razvoj, ulaganje u istraživanje i razvoj, srednja poduzeća, srednja poduzeća u Hrvatskoj.

Iz ovakve podjele teme možemo sastaviti strukturu i tražiti materijale.

1.3.2.      Traženje materijala od kompleksnijeg podnaslova

Sada iz tih podtema ne tražimo materijale za definiciju nego odnos među temom 1 i temom 2. Na primjer, ne tražimo prodajne cijene nego kretanje prodajnih cijena na primjeru.

Dok (i ako) nađemo takav članak, u članku će na početku biti dana definicija cijena, prodajnih cijena, i faktori koji utječu na kretanje prodajnih cijena. To je autoru uvod u istraživanje, kao što će biti i vama.

Usput ćemo vidjeti i kako su napravili istraživanje, što će nam dati ideju za naš istraživački rad.

Zatim tražimo po ključnim riječima 'inflacija i prodajne cijene'. Tu ćemo pronaći definiciju inflacije, o čemu ona ovisi, te u kakvom je odnosu inflacija sa prodajnim cijenama.

Da ste tražili samo prodajne cijene i/ili samo inflaciju, na google-u biste dobili samo skripte ili prezentacije sa nekog faksa, ili strane web stranice koje pišu freelanceri.

Još jednostavnije, kako ćete izabrati koja je to tema 'glavna' koju treba prvo pretraživati?

Ako je tema Odnos inflacije i kretanja prodajnih cijena na primjeru poduzeća XY d.o.o., znamo da će se u teorijskom dijelu trebati definirati i inflacija i prodajne cijene. Kod prodajnih cijena će se morati definirati i objasniti i kretanje prodajnih cijena.

Također znamo da dok ćemo istraživati kretanje prodajnih cijena, morat ćemo istraživati utjecaj inflacije na prodajne cijene, a ne utjecaj prodajnih cijena na inflaciju. Prema tome, važno je da prvo istražimo ima li dovoljno stručnih radova koji se bave problemom kretanja prodajnih cijena.

Utjecaj inflacije na kretanje prodajnih cijena se može statistički istražiti i bez drugih stručnih članaka, no kako ćete znati što utječe na jedno i drugo ako to ne istražite kroz teorijski dio?

Apsolutno je poželjno da se koriste materijali koji se bave odnosom među pojavama iz teme vašeg rada, a ne samo materijali za pojedinačan podnaslov sadržaja. (4. Kako napraviti sadržaj / strukturu rada)

Zbog toga se materijali u akademskim radovima traže od kompleksnijeg, jer na taj način vidimo imamo li materijala za sve što će nam trebati. (Kad bi tražili samo definicije, mislili bismo da ima materijala, ali treba vam puno više od toga.)

1.3.3.      Kriteriji za ocjenjivanje kvalitete izvora

Ako koristite stručne članke sa znanstvenih portala koje smo naveli, ne morate se bojati da ćete pogriješiti sa kvalitetom materijala kojeg ste koristili u pisanju.

Za svaku literaturu treba provjeriti ugled publikacije (izdavača) – npr. ne želimo da 24sata izda publikaciju za aktualne ekonomske teme; datum objave – za definiciju knjigovodstva datum izdavanja smije biti stariji, ali za nove promjene u regulaciji knjigovodstva izvori moraju biti nedavni.

1.3.4.      Nedozvoljeni izvori literature

Prema tome izvori ne mogu biti wikipedija, popularni mediji, blogovi i osobne web stranice, nepouzdani internetski izvori, i zastarjela literatura.

Wikipedija

Zašto ne koristiti Wikipediju? Wikipediju može uređivati doslovno bilo tko, pa informacije nisu provjerene, mogu biti netočne ili pristrane. Stoga akademska zajednica ne priznaje Wikipediju.

Popularni mediji

Novine, časopisi, web portali – mogu pružiti osnovne informacije ali nisu dovoljno stručni da bi se taj izvor smatao stručnim i temeljitim, te su stoga neprikladni za duboku akademsku analizu.

Njih također pišu osobe koje su u potrazi za poslom odlučile baviti se pisanjem, bilo na temu koju vi obrađujete, novosti iz svijeta, komentara na neku novu situaciju i slično.

Blogovi i osobne web stranice

Također, osobni komentari i osobna mišljenja koja se nalaze na blogovima mogu ugroziti kvalitetu rada jer nisu vjerodostojni.

Nepouzdani internetski izvori

Kao što je npr. Forum.

Ako izvor nije jasno povezan s pouzdanim institucijama ne bi ga trebalo koristiti.

Zastarjela literatura

Svi izvori moraju biti ažurirani, a informacije onoliko 'friške' koliko vaša tema zahtjeva.

Tako ako tražite definiciju za npr. ISO standarde, definiciju ne treba tražiti na drugim web stranicama nego na službenoj stranici ISO standarda.

O marketingu ne treba pisati uz pomoć udžbenika iz 1994., nego novijeg izvora. OSIM ako treba dati definiciju marketing mixa. Tada je dobro iz starijeg izvora dati definiciju, a iz novijeg izvora dodatno ažurirati to mišljenje.

Primjerice, Prema Autor, P. (1994.) marketing mix je „(...)“. Noviji izvori navode da „(...)“. (Autor, M., 2019., str. 58.)

1.4.   Od literature do strukture rada

U ovoj točki pišemo o podjeli teme na manje dijelove u svrhu izrade strukture, kako osmisliti strukturu sa primjerom kostura strukture rada, te kako da naslove drugih autora iskoristite za svoju strukturu ili temu rada.

1.4.1.      Podjela teme na manje dijelove (za izradu strukture)

Tema se dijeli na manje dijelove dok tražimo materijale da bismo vidjeli od čega se tema sastoji i što ćemo sve morati istražiti.

Ista ta podjela vrijedi dok se izrađuje sadržaj (struktura, koncept) akademskog rada.

Struktura akademskog rada predstavlja kostur (korake) kojima ćemo sve podteme redom obrađivati.

Detalje i primjer podjele teme na manje dijelove pri izradi strukture pogledajte u 2. cjelini u točki 2.5.2.

1.4.2.      Kako osmisliti strukturu rada na temelju literature

Na početku nismo znali kako da nam izgleda sadržaj.

Sada kad smo istražili literaturu od kompleksnijeg prema jednostavnijem usput smo vidjeli ako su neki autori obrađivali istu ili sličnu temu, i kako.

Bolje smo upoznali našu temu putem literature + nakon što smo ju uspješno podijelili na manje cjeline.

Otprilike znamo kako bi sadržaj trebao izgledati.

Prema tome imamo okvir sadržaja:

• Tema 1

  • Definicija

  • Još nešto općenito o toj temi

  • Nešto o toj temi što je važno za sljedeću temu (2)

• Tema 2

  • Definicija

  • Još nešto općenito o toj temi

  • Nešto o toj temi što je važno za shvaćanje odnosa ili važnosti odnosa teme 1 i teme 2

• Dio koji teorijski objašnjava odnos te dvije teme

  • Najčešće putem pregleda dosadašnjih istraživanja

• Praksa

  • Uvod u praktični dio (npr. metodologija, tj. opis istraživanja, ciljeva i dr.)

  • Istraživanje

  • Rezultati

  • Interpretacija

Prije odobrenja teme treba provjeriti ima li materijala za „dio koji teorijski objašnjava odnos te dvije teme“.

1.4.3.      Naslovi drugih autora su nazivi vaših cjelina

Ako pritom pronađete druga istraživanja koja se bave istom temom, tamo je također opisan pregled predmeta (problematike) rada.

Oni su taj tekst također organizirali putem podnaslova.

Ako još dovoljno ne poznate temu da biste sami napravili strukturu (sadržaj) rada, podnaslovi drugih autora vam mogu dati ideju i biti vodilja za vaše podnaslove.

Ako niste pronašli materijale, a svidio vam se neki podnaslov od drugog autora, možete uzeti njegov podnaslov, učiniti ga malo kompleksnijim, i to uzeti kao temu.

Također, možete pogledati njegov popis literature i pogledati druge materijale.

Cilj istraživačkih radova u akademskoj zajednici je istražiti nešto što se još nije dovoljno istražilo, ali postoji dovoljno drugih radova čiji zaključci mogu biti dobar temelj za novo istraživanje.

Zbog toga često u radovima možete vidjeti preporuke za buduća istraživanja. Vi se nadovezujete na rad drugog autora, kojeg ste pronašli na znanstvenom portalu.

Kasnije ćete u zadnjoj točki vašeg praktičnog dijela rada navesti točku ograničenja istraživanja i preporuka za buduća istraživanja.

O ovome smo pisali i u cjelini 4., točka 4.2.2.

1.5.    Kako povezati temu, literaturu i strukturu

Ako se odabere tema i pošalje mentoru, a on je odobri – a da pritom niste istražili dostupnost literature, mogli biste se naći u problemu ako nećete imati dovoljno literature.

Također, dostupnost literature ne možete istražiti ako ne napravite kostur akademskog rada da biste znali o čemu ćete sve morati pisati.

Kostur ne možete napraviti bez da temu podijelite na manje dijelove.

Suprotno tome, ako još nemate temu možete uzeti neko jednostavno područje učenja na kolegiju ili sam naziv kolegija. Možete pitati GPT za prijedlog tema za kolegij za vašu vrstu rada, ili uzeti dvije općenite teme iz ishoda učenja kolegija, i preko literature istražiti odnos te dvije teme: kakve veze imaju jedna s drugom.

Potom u toj literaturi možete vidjeti podnaslove koji su drugi obrađivali i uzeti te podnaslove za vašu glavnu temu rada ILI za podnaslove u strukturi vašeg rada.

Tek tada se tema može slati na prijedlog mentoru.

1.5.1.      Slanje teme mentoru na odobrenje

Predlažemo da mentoru ne pošaljete samo temu nego:

• Popis literature

• Sadržaj na temelju tog popisa literature

• Još barem 1-2 rezervne teme.

Na taj način ćete u jednoj komunikaciji sa mentorom znati možete li pisati tu temu po tom sadržaju i sa tom literaturom. Ako ne, on će pogledati drugu temu koju ste predložili, i možda mu se ne bude svidjela. Treća mu se već može svidjeti – i onda znate za koju temu da opet radite sadržaj i literaturu.

Da ne biste isti posao radili više puta, te dvije rezervne teme mogu biti varijacija na vašu prvu temu, za pojave za koje znate da ima dovoljno materijala.

Ovo je bio 1. od 7 koraka do gotovog akademskog rada. Slijedi korak 2. Smišljanje i odabir teme.

Cijeli vodič od 7 koraka do gotovog akademskog rada se sastoji od cjelina:

1.      Literaturom do teme i strukture

2.      Smišljanje i odabir teme

3.      Prikupljanje literature i materijala

4.      Izrada strukture rada

5.      Pisanje teorijskog i praktičnog dijela rada

6.      Korištenje AI alata u izradi akademskih radova

7.      Tehničko postavljanje word dokumenta za akademski rad

Preuzimanje svih cjelina i podnaslova Guidea - PDF download.

Naručivanje akademskog rada preko kontakt forme (dolje) ili na akra.akademski.radovi@gmail.com